Predsjednica Evropske komisije Ursula Von der Leyen i američki predsjednik Joe Biden bi već sutra u Washingtonu mogli da objave početak pregovora o slobodnoj trgovini između Evropske unije i SAD, koji bi ublažio i napetosti između ekonomija dvije strane, pišu mediji pozivajući se na američke i evropske zvaničnike.
U centru spora je američki zakon o smanjenju inflacije (IRA) koji je Biden potpisao prošle godine i čiji cilj je da fondom od gotovo 400 milijardi dolara ublaži posljedice klimatskih promjena, prvenstveno kroz zelenu tranziciju u proizvodnji struje i u automobilskoj industriji.
Zakon predviđa ulaganje milijardi dolara u domaću proizvodnju energije uz smanjenje emisija štetnih gasova, ali EU strahuje da će nanijeti štetu njenoj ekonomiji.
Istovremeno, zakon nudi ogromne državne podsticaje američkim preduzećima koja proizvode u SAD ili koriste američke proizvode.
Zakon, između ostalog, nudi velikodušne poreske olakšice američkim potrošačima za kupovinu novih i polovnih električnih vozila, ali nameće i stroga pravila koja strani proizvođači doživljavaju kao diskriminatorska.
Prema pisanju New York Timesa, vozila moraju biti proizvedena i sastavljena u SAD, a sirovine za baterije moraju da potiču iz Sjeverne Amerike ili iz zemalja sa kojima SAD imaju sporazum o slobodnoj trgovini.
Uprkos bliskom savezništvu, SAD nemaju sporazum o slobodnoj trgovini ni sa EU, ni sa Velikom Britanijom ili Japanom.
Posebno nezadovoljstvo pokazali su, kako navodi list, evropski zvaničnici koji smatraju da je zakon usvojen u trenutku koji je veoma složen za evropske privrede pogođene poremećajima na tržištu zbog rata u Ukrajini i poskupljenja energenata.
Spor oko američke državne pomoći zaprijetio je da preraste u američko-evropski rat subvencijama i da naruši odnose saveznika u trenutku kada nastoje da očuvaju jedinstveni front protiv Rusije, piše američki dnevnik.
Američki Vall Street Journal (WSJ) ocjenjuje da bi razgovori o bilateralnom sporazumu EU-SAD bili prvi korak ka stvaranju “pula” kupaca za nabavku sirovina neophodnih za energetsku tranziciju.
Jedan od glavnih ciljeva trgovinskih sporazuma i takvog “pula” kupaca je, prema pisanju lista, da se smanji zavisnost od ključnih sirovina iz Kine.
I dok sporazum EU i SAD ne bi bio klasičan sporazum o slobodnoj trgovini, omogućio bi da i evropske firme ispune kriterijume za poreske olakšice i subvencija koje nudi američki zakon.
Bidenova administracija nastoji da umiri saveznike, ali mora i da balansira između njih i kongresa koji je usvojio novi zakon IRA, što bi moglo da bude veoma teško, piše WSJ.
Zato neki američki zvaničnici vjeruju i da početak pregovora neće biti najavljen 10. marta, nakon razgovora Bidena i Von der Leyen, nego tek poslije konsultacija sa Kongresom.
Izvor: Vijesti.ba
