“Vi znate da sam to drugačije radio, iako smo raspravljali vrlo osjetljive stvari. Ja sam nastojao imati dobre odnose sa sva tri konstitutivna naroda i njihovim predstavnicima. Smatrao sam da svako ko je izabran u BiH jeste moj partner. Pa tako sam i tretirao gospodina Dragana Čovića, iako smo potpuno različite političke opcije. Mislim da smo ipak napravili nešto što je bilo od koristi BiH pa i Hrvatima u BiH. Moj je prijedlog bio da se upravo politika hrvata koncetrira na evropsku budućnost svoje zemlje”, rekao je Josipović.
On je naglasio kako je smatrao da njihovo rješenje nikako ne treba tražiti u Zagrebu, već u Sarajevu.
“Jer Sarajevo je i hrvatsko, osim što je i bošnjačko i srpsko. Mislim da se i Hrvati i Bošnjaci i Srbi trebaju u Sarajevu boriti za svoje interese, kao glavnom gradu BiH. Odnosi danas su posljedica, ja ne bih rekao neprijateljstva vodećih hrvatskih političara prema BiH, nego drugačijeg i pogrešnog razumijevanja kako Hrvatska može pomoći BiH i Hrvatima u toj zemlji. Jasno je da taj interes postoji, ali ne tako da se zadire u nadležnost institucija u BiH”, istaknuo je Josipović.
Upitan kako gleda na problematiziranje izbora Željka Komšića u Predsjedništvo BiH, a posebno na diplomatsku ofanzivu premijera Hrvatske Andreja Plenkovića u Briselu, rekao je da to nije pitanje određene osobe.
“Ja Željka Komšića znam kao korektnu osobu s kojom sam sarađivao. Ovdje je riječ o važnom unutrašnjem pitanju BiH, kako će urediti odnose tako da što više ljudi bude zadovoljno, da se uklone određene kontroverze. Ali opet to je nešto u šta se susjedi ne bi trebali miješati. Susjedi bi na primjeren način trebali podržati dogovore i razgovore unutar BiH. Ne vidim načina niti je dobro da se s vana nameće neko rješenje. Vidjeli smo određena nastojanja predsjednice Hrvatske, ali to nije dobar način. Ja sam to jednom nazvao paradnom politikom podrške Hrvatima”, potcrtao je Josipović.
“Kako to inače ne činim, ne bih ulazio u unutrašnje odnose BiH. Duboko sam uvjeren da je EU jedina ispravna budućnost za cijelu regiji, a BiH je po povijesti, po svojim civilizacijskim dosezima, po orijentaciji dio evropskog kruga. Vrlo važna je i poveznica BiH prema islamskom svijetu. Mislim da bi se sve stranke trebale dogovoriti o projektu BiH u EU. Mi smo u Hrvatskoj, koliko god su stranke bile antagonizirane, posebno SDP i HDZ, bili saglasni u vezi s evropskim putem”, naglasio je bivši predsjednik Hrvatske.
Upitan da li je tumačanje prošlosti najveći kamen spoticanja, rekao je da će uvijek biti razlika kod razumijevanja historije.
“Ono što bi odgovorni političari trebali uraditi jeste naći zajednički nazivnik, minimalni. Zašto ne i taj zadatak dati neovisnim povijesničarima izvan naših zemalja. Ono što je najveći problem jeste kada se povijest instrumentalizira za dnevnu politiku. To uvijek daje loš rezultat. Otvarali smo pitanja posljednjih ratova, Drugi svjetski rat, i to nam nije bilo dovoljno pa sada otvaramo i pitanje Prvog svjetskog rata. Za razliku od drugih država i naroda, izgleda da mi ovdje teško stavljamo tačku na i”, naveo je Josipović.
Hrvatska je napravila grešku u slučaju “Marko Radić”
Josipović kao profesor prava prokomentirao je za naš portal i slučaj “Marko Radić”, odnosno odluku Županijskog suda u Zagrebu, prema kojoj je optuženom za ratne zločine nad Bošnjacima u Mostaru prepolovljena kazna tako da on može uskoro izaći na slobodu.
“Za razliku od BiH, Hrvatska nema instituciju zajedničkog zločinačkog poduhvata. Mi u našem krivičnom zakonodavstvu od tri moguća oblika zajedničkog zločinačkog poduhvata poznajemo dva koja se mogu podvesti pod taj pojam. Mislim da je sud u Zagrebu propustio to provjeriti. Vidio je da mi taj pojam nemamo i gotovo. Trebali su provjeriti da li se suštinski ta kvalifikacija poklapa s našim oblicima sudioništva u krivičnom djelu. Ali i BiH je napravila propust, jer postoje mehanizmi da se izbjegnu takve situacije u kojima bi se donijela neka nenadana odluka u prilog okrivljenika. U tom postupku predaje na izvršenje Hrvatskoj se olako postupilo”, zaključio je naš sagovornik.
