Za Austriju, zapadni Balkan nije samo težište predsjedavanja Vijećem Evropske unije nego je već godinama i suštinski dio naše vanjske i evropske politike. Želimo da u ovom, za nas važnom regionu zauzmemo aktivnu ulogu i da se za vrijeme predsjedavanja odlučno založimo za napredak u stvarima EU perspektive za zemlje Zapadnog Balkana.
To vrijedi i za Bosnu i Hercegovinu, kaže u intervjuu za “Dnevni avaz” kancelar Austrije Sebastijan Kurz (Sebastian). Njegova država već treći put predsjedava Evropskim vijećem, vrhovnim tijelom Evropske unije.
Pet prioriteta
Zapadni Balkan je među pet prioriteta Austrije tokom šestomjesečnog vodstva EU.
Kancelar Kurz odlično poznaje BiH i region, mnogo puta je posjetio našu državu, a odavno ima neraskidive i duboke veze s bh. dijasporom u Austriji.
Koliko su realni i provodivi ciljevi austrijskog predsjedavanja EU ako unutar Vaše Vlade postoje disonantni pogledi na BiH, njeno uređenje. Prvenstveno ovdje mislim na stavove vicekancelara i njegove poglede na poziciju Republike Srpske? Kako gledate na to te na aktivnosti u ovom bh. entitetu da se on osamostali?
– Potpuno u duhu dugogodišnje austrijske tradicije, mi ćemo se založiti za sve države zapadnog Balkana. U pogledu BiH, imamo jasnu liniju Vlade koju zajedno nose svi članovi Vlade. Austrija se izjašnjava za teritorijalni integritet i suverenitet BiH. K tome, mi se jasno zalažemo za EU perspektivu za cijeli region na temelju individualnih napredaka pojedinih država.
Što se tiče BiH, postoji jasna perspektiva pristupanja za suverenu i cijelovitu državu. Istovremeno, mi podržavamo reformske napore, naročito u područjima vladavine prava, borbe protiv korupcije i reforme izbornog prava, koja su od naročitog značaja na putu u Evropsku uniju. Bosna i Hercegovina svakako ne smije izgubiti priključak na niz drugih država regiona.
Kako gledate na kritike iz BiH da EU nije poštena prema BiH? Jedina smo od pet zapadnobalkanskih država koja nema status kandidata, a stanje u BiH nije ništa lošije nego u drugih pet država.
– Strategijom za zapadni Balkan ostvarena je nova dinamika i to nas veoma raduje. Austrija je podržala upućivanje Evropskoj komisiji zahtjeva za pristupanje Evropskoj uniji. Trenutno je lopta opet kod BiH, da što je moguće brže i sadržajno potpuno odgovori na dodatna pitanja Komisije.
Za vrijeme našeg predsjedavanja Vijećem Evropske unije bit će više prilika da se pozabavi tom temom. EU perspektiva za zemlje Zapadnog Balkana je u jasnom interesu Evropske unije i to je nanovo naglašeno i neformalnim samitom šefova država i vlada 17. maja u Sofiji.
Doprinos dijaspore
Koliko će Balkan odista biti u vrhu prioriteta s obzirom na to da vidimo da druge teme dominiraju evropskom scenom – od “Brexita” i trgovinskog rata sa Sjedinjenim Američkim Državama zbog tarifa do predstojećih izbora za Evropski parlament?
– Pored centralnih tema na evropskoj razini, koje ste već spomenuli, kao, naprimjer “Brexit”, zapadni Balkan jeste i ostaje težište naše vanjske i evropske politike, kao i našeg predsjedavanja Vijećem Evropske unije. Odlučni smo da zauzmemo aktivnu ulogu u ovom, za nas važnom regionu i da opravdamo našu ulogu graditelja mostova.
Austrija je nedavno protjerala određeni broj imama iz više džamija. Među njima nije bilo ljudi iz BiH i s Balkana. No, najavljena su nova protjerivanja. Hoće li se tu naći i ljudi s ovog područja? Generalno, kako gledate na bošnjačku manjinu te na ljude sa područja bivše Jugoslavije u Austriji? Koliko su oni pridonijeli Austriji, a koliko su predstavljali i predstavljaju (sigurnosni) problem, pa i izazov?
– Meni je važno da u vezi s ovim osjetljivim pitanjem ne bude ni snova ni huškanja. Austrija je funkcionalna pravna država, gdje uprava djeluje na temelju zakona.
Kao saveznoj vladi, zadatak nam je da odgovorimo na sigurnosne potrebe građanki i građana. Mi se i u programu Vlade jasno izjašnjavamo za borbu protiv političkog islama, a da pri tome muslimane ne stavljamo pod generalnu sumnju.
U Austriji živi mnogo ljudi sa migracijskim porijeklom, među ostalima i iz BiH, koji daju svoj doprinos našem društvu. Dovesti njihov doprinos na scenu, to mi je još kao državnom sekretaru za integraciju i ministru za integraciju stalno bila važna želja.
Smještaj migranata izvan granica
– Potrebna je promjena sistema evropske migracijske politike. Najnoviji zaključci na vrhu prilikom posljednjeg zasjedanja Evropskog vijeća predstavljaju obrat trenda. Tu spadaju odlučna borba protiv ilegalne migracije i uredna zaštita vanjskih granica.
Ilegalni migranti se, poslije spašavanja, moraju zaustaviti i zbrinuti na vanjskoj granici, a nakon toga, treba da se što je moguće brže vrate u svoje zemlje porijekla. Ako ovo ne bi bilo moguće, treba da im se ponudi privremena zaštita u centrima u sigurnim trećim zemljama.
Tokom našeg predsjedavanja Vijećem trudit ćemo se da se u ovoj oblasti ostvare jasni, izraziti napreci. Austrija je spremna i da podrži zemlje Zapadnog Balkana u borbi protiv ilegalne migracije i krijumčara.
Nema podjele Kosova
Vjerujete li da bi se do kraja godine mogao postići dogovor Beograda i Prištine o statusu Kosova? Biste li prihvatili razmjenu teritorija između te dvije države?
– Mi podržavamo svaki dogovor koji za rezultat ima jaču saradnju između zemalja Zapadnog Balkana i više stabilnosti u regionu. Ja sam, što se tiče dijaloga između Beograda i Prištine, obojici predsjednika obećao našu punu podršku i nadam se skorom daljnjem napretku. Razmjenu teritorija samo teško mogu da zamislim, jer region sigurno ne čini stabilnijim ako i mnogo godina poslije oružanog konflikta još pokušavamo da pomjeramo granice.
avaz.ba
