BBC sa migrantima u Bihaću

Britanski BBC objavio je tekst o migrantima u BiH.

U tekstu stoji da je Bosna i Hercegovina bila netaknute velikom migrantskom krizom 2015. godine, ali sada je zemlja suočena sa velikim prilivom migranata uprkos strogim kontrolama na granicama.

Khalid je ogorčen zbog policijskog uznemiravanja, kao i na nedostatak pomoći bh. vlasti.

“Nemojte mi reći da je ova zemlja veoma siromašna. Ova zemlja je bogata, pogledajte drveće, vodu, ali vlada je veoma loša”, kazao je učitelj iz Sirije.

“Zašto ne radite svoj posao, vašu dužnost”, upitao je dok je mahao pasošem ispred očiju Francesce Bonelli, regionalnu predstavnicu UNHCR-a.

BBC navodi da je on uspio doći do ruševne zgrade, od koje je uspio napraviti svoj dom – zbog nedostatka adekvatnog smještaja za migrante u BiH.

Migranti iz Iraka, Afganistana, Irana i Sirije najčešći su u BiH, navodi BBC – koji prenosi njihove riječi da UN-ov Odjel za izbjeglice mora obezbijediti bolje uslove.

Francesca Bonelli, kako navodi BBC, razumije njihove frustracije.

“Veoma je izazovno dobiti podršku vlasti BiH i njihovog društva”, navela je, kazavši da su i UNHCR-ovi radnici baš kao i migranti – samo gosti u Bosni i Hercegovini.

Ona je kazala da njena organizacija može ponuditi samo logističku podršku i ekspertizu – ali nema nikakvu moć da ponudi neko jedinstveno rješenje za sve.

“Nema odgovarajućih usluga za obezbjeđivanjem dostojanstvenih uslova, postoje porodice, djeca, stariji ljudi, trudnice, potrebna im je hitna podrška. Oni bježe od sukoba i traže zaštitu. Mi moramo osigurati njihove potrebe”, poručila je Bonelli.

Ipak, BBC u tekstu navodi i sljedeće:

“Uraditi išta u BiH je komplikovana stvar. Zemlja je podijeljena na ‘dva entiteta’, Republiku Srpsku i Federaciju BiH”.

Govore da je vlada slaba, a da nacionalni lideri koriste strategiju “zavadi pa vladaj”. Posljednji priliv migranata u Bihać značio je da su oni prepušteni sami sebi, stoji u tekstu.

“Rekla bih da je broj migranata u Bihaću kritičan, zato što kapaciteti nisu dovoljni da bi reagovali”, izjavila je Amira Hadžimehmedović iz Internacionalne organizacije za migracije.

“Politički je teško. Imali smo rat, nismo se oporavili od njega da bi odgovorili na ove probleme”, rekla je Hadžimehmedović BBC-ju.

BBC navodi i to da je Bihać vrlo blizu granice sa Hrvatskom, koja je članica Evropske unije, te da je Bihać postao okupljalište ljudi koji žele preći tu granicu.

Navode da su lokalne vlasti dužne obezbijediti odgovarajući smještaj, ali zbog nedostatka koordinirane akcije – grad je ponudio spavaonice u ruševinama.

Nemaju prozora, izloženi su kiši, rupe su u podu – što su samo neki od podsjetnika na opsadu Bihaća iz devedesetih godina.

“Ljudi spavaju na golom betonu ili u šatorima unutar objekta, a cijelo mjesto smrdi na urin”, navodi BBC, prenoseći izjavu Davora Župe, predsjednika Gradskog vijeća Bihaća – koji je izjavio da je situacija vrlo uznemirujuća.

“Mogu samo nagađati o motivima Vlade. Smatram da nisu pravilno shvatili težinu situacije s kojom se Bihać sučava”, rekao je Župa.

UN-ov odjel za izbjeglice, stoji pred kraj teksta, radi na tome da zbrinu najranjivije kategorije migranata u Bihaću i obezbijedi im bolje uvjete – ali stotine ljudi je za sada prinuđeno da spava u ruševinama.

U članku Guyja Delauneyja, koji je i sam posjetio Bihać, stoji i to da ako je suditi prema ljetima prije ovoga – broj migranata će se samo povećavati. A ako se Bosna i Hercegovina ne može nositi ni sa sadašnjim brojem – situacija bi vrlo lako mogla iz neprijatne preći u nepodnošljivu.

/N1

Related posts