BiH je godinama jedna od zemalja s najlošijim i najopasnijim cestama u Evropi, ali i zemlja s najviše policijskih kontrola i radara.
Milioni KM godišnje se slijevaju u proračune po osnovu saobraćajnih prekršaja, a ulaganja u nove ceste su minimalna.
Dionica magistralne ceste M5 od Lašve do Travnika jedna je od najopterećenijih prometnica u BiH. Uz stroga ograničenja brzine i svakodnevne zastoje, vozači se moraju pripremiti na radare i policijske kontrole.
“I dalje ima puno udesa, ali policija se trudi da to svede na minimum. Ja nemam problema s tim, ali znam dosta vozača koji imaju problema, posebno sa radarima”, kaže jedan od vozača.
Većina njih tvrdi da nisu protiv kazni, ali se pitaju koliko represivne mjere doprinose sigurnosti u saobraćaju.
“Zakon se mora poštovati, naše je da vozimo i pravilno postupamo. Što se tiče radara, mislim da ima više nepotrebnih nego potrebnih. Postavljaju ih čak i na mjestima gdje nisu dozvoljeni”, kaže jedan od sagovornika.
Srednjobosanski kanton trenutno raspolaže sa desetak stacionarnih i mobilnih radara. U kantonalnom MUP-u tvrde da je to samo jedan od mehanizama kojim policija pokušava zaustaviti nesavjesne vozače.
“Ono što je posebno zabrinjavajuće to je broj smrtnosti u saobraćajnim nesrećama. U toku 2017. godine u našem kantonu imamo desetak nesreća sa smrtnim posljedicama. Na dionicama gdje se nalaze stacionirani radari takve stvari se ne dešavaju”, kaže Feliks Vidović, ministar unutrađnjih poslova Srednjebosanskog kantona.
Eksperti upozoravaju da radari i rigorozne kazne nisu dali očekivane razultate u smanjenju broja saobraćajnih nesreća. Naglašavaju da sigurnost na cestama zahtijeva mnogo više angažmana i da ne smije ovisiti samo o policiji i radarima.
“Praksa pokazuje da smo nabavljali nove radare. To nije dalo puni efekat. Moramo ubrzati saobraćaj na svim našim magistarlnim putevima. Da bi to uradili, ne možete držati magistralnu mrežu kao što je bila i prije 40 godina. Treba ulagati u magistralne puteve i poboljšavati njene parametre”, kaže Osman Lindov, profesor na Saobraćajnom fakultetu u Sarajevu.
Radari u SBK donesu u kantonalni budžet više od milion KM godišnje. I dok u MUP-u zaslugu za to pripisuju nesavjesnim vozačima, vozači smataraju da su za zamelju sa najlošijim cestama u Evropu kazne prevelike.
“Ja mislim da nisu postigli da bude manji broj saobraćajnih nesreća, ni da imaju neke konkretne rezultate. Tu je i bahatost vozača koji se ne pridržavaju propisa, ali mislim da policija ne radi dobro svoj posao”, kaže jedan od vozača.
I policija i vozači i struka slažu se u jednom: BiH je na evropskom začelju po kvaliteti cesta.
Bez njihove izgradnje i modernizacije nema ni sigurnosti u saobraćaju.
