Ovogodišnji Program poticaja sadrži određene promjene kroz koje smo nastojali da eliminiramo dosadašnje manjkavosti u raspodjeli sredstava namjenjenih za poljoprivredu. Nažalost, u proteklom periodu poticaji su bili predmet brojnih zloupotreba i nerijetko završavali u pogrešnim rukama izjavio je za Fenu federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić.
Prije svega, ističe ministar, ove godine propisani su različiti iznosi podrške za fizička lica u odnosu na pravna lica i obrte. Na osnovu analiza Porezne uprave Ministarstvo je utvrdilo da značajan dio poticaja za poljoprivredu ostvaruju osobe koje istovremeno imaju druga redovna primanja, među njima čak i državni službenici. Prioritet nad takvim osobama su u novom Programu dobili proizvođači kojima je poljoprivreda glavno zanimanje.
“Ovo je prijeko potrebna reforma sistema dodjele poticaja koju pripremamo od početka mandata ove Vlade. Ministarstvo je u saradnji sa Federalnim zavodom za zapošljavanje redovno obezbjeđivalo sredstva za sufinansiranje poljoprivrednika koji registruju obrte. Određene olakšice su obrtnici u poljoprivredi dobili i kroz novi Zakon o doprinosima. Kroz registraciju obrta smo ne samo uredili sistem već i obezbijedili brojne pogodnosti poljoprivrednicima i njihovim porodicama. To su prije svega pravo na socijalno i zdravstveno osiguranje”, navodi Dedić.
Šta se tiče promjena u vrstama poticane proizvodnje, najviše će novca, kao i proteklih godina, otići u mljekarstvo, dakle granu poljoprivrede stratešku za Federaciju. U ovogodišnjem Programu je po prvi put uvedena i novčana podrška za proizvodnju maline i lješnjaka, za minimalno pola hektara. Ministar ističe kako nema više potrebe za poticanjem sadnica maline. Također, neće više biti poticaja za fizička lica za neke vrste proizvodnje gdje je zabilježen veliki broj nepravilnosti, kao što je slučaj rasplodnih junica.
“Ove godine smo po prvi put planirali četiri miliona KM za kapitalne investicije, odnosno za nabavku nove mehanizacije i opreme u biljnoj i animalnoj proizvodnji. Pored toga, u ovogodišnjem Programu planirana su sredstva za regres kamata na kredite za investicije u poljoprivredi. Ovo je izuzetno bitna mjera da povećamo konkurentnost naših proizvođača na domaćem, a pogotovo na inozemnom tržištu”, kaže federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
Dodaje da svakako ne može biti zadovoljan mjestom poljoprivrede u ovogodišnjem budžetu.
“Nažalost, nismo dostigli nivo izdvajanja koji predviđa Zakon o novčanim potporama u poljoprivredi i ruralnom razvoju, a to je minimalno tri posto budžetskih prihoda. Trag na ovogodišnjem Programu je ostavila i naša obaveza da saniramo dugovanja u poljoprivredi koje je ova Vlada naslijedila od prethodne. U budžetu za 2018. je za te namjene izdvojen iznos od 11.500.000 KM. Rješenje postoji, a to je rebalans ovogodišnjeg budžeta i povećanje sredstava za poljoprivredu za još minimalno deset miliona KM. Osiguranje tog dodatnog novca bit će u narednom periodu prioritet moj, a vjerujem i svih ministara, poslanika i delegata koji su tražili uvećanja pojedinih stavki Programa”, zaključuje ministar Dedić.
