PD “Unsko-sanske šume” d.o.o Bosanska Krupa u saradnji sa Šumarskim fakultetom Univerziteta u Sarajevu u petak 27.10. 2017. godine u Sali motela Kula-Bazeni u Ćoralićima, organiziralo je okrugli sto o temi: Zdravstveno stanje šuma pitomog kestena na području USK-a.
Pored predstavnika Uprave ŠPD-a, okruglom stolu prisustvovali su svi upravnici podružnica/Pogona ŠPD-a, rukovodioci sektora, predstavnici Kantonalne uprave za šumarstvo kao i predstavnici Federalnog ministarstva poljoprivrede. Nakon priređenih prezentacija i izlaganja, prof.dr. Osmana Mujezinovića i doc.dr.Seada Ivojevića, dekan šumarskog fakulteta u Sarajevu prof.dr. Mirza Dautbašić, prisutnima je saopštio radosnu vijest o tome da pitomi kesten u USK-a više nije ugrožen, s obzirom da je pored prisustva kestenove ose utvrđeno i prisustvo njenog parazitoida Torimusa koji efikasno uništava osu.
Ovom izjavom profesora Dautbašića pobijene su tvrdnje nekih neprofesionalnih štampanih i elektronskih medija koji su pisali da će kesten kao vrsta nestati u Bosni i Hercegovini zbog prisustva kestenove ose šiškarice, koja trenutno slovi kao najopasniji štetnik pitomog kestena. ŠPD “Unsko-sanske šume” d.o.o Bosanska Krupa potpisalo je ugovor o saradnji sa Šumarskim fakultetom u Sarajevu s ciljem utvrđivanja zdravstvenog stanja šuma na području USK-a. Posebna pažnja posvećena je zdravstvenom stanju i zaštiti četinarskih i šuma pitomog kestena. Rezultati istraživanja kao i preporuke o mjerama koje je potrebno poduzeti u narednom periodu prezentirani su na okruglom stolu 27. oktobra.
Kestenova osa šiškarica je autohtoni štetnik pitomog kestena u Kini. Uvozom zaraženog sadnog materijala, ovaj štetnik proširio se prvo u Japan a kasnije u Koreju i Gruziju. U Evropi se prvi put pojavio u Italiji 2002. godine odakle se proširio arealom pitomog kestena. Najprije je zahvatio šume pitomog kestana u Francuskoj i Sloveniji odakle se proširio na susjednu Hrvatsku. U Bosni i Hercegovini kestenova osa šiškarica pojavila se prvi put 2014. godine na području općine Velika Kladuša odakle se proširila i na ostale kestenove sastojine. Kestenova osa šiškarica je veoma opasan štetnik. Napadom na pupove i stvaranjem šiški, sprečava razvoj izbojaka i cvjetova i smanjuje plodonošenje pitomog kestena. Brojni stručnjaci je smatraju najznačajnijim štetnikom pitomog kestena u cijelom svijetu. Postoje izvještaji o smanjenju uroda i do 80 % kod uzgajivača ploda pitomog kestena. Šiške smanjuju fotosintetsku površinu i zaustavljaju rast izbojaka. Kod jakog napada zdravstveno stanje stabla se narušava i proizvodnja plodova se znatno smanjuje. Višegodišnjim napadima dolazi do postupnog smanjenja vitalnosti kestenovih stabala i smanjenja uroda, može uzrokovati sušenje mladih biljaka, a do sada još nisu zabilježena sušenja odraslih stabala.
Ubiranje plodova pitomog kestena na području Unsko-sanskog kantona je tradicija stara vijekovima i brojne porodice svoju egzistenciju zahvaljuju upravo pitomom kestenu. Pojava kestenove ose stoge je unijela zabrinutost među Krajišnike. Zahvaljujući aktivnostima Hrvatskog šumarskog instituta koji su laboratorijski uzgojili korisnog parazitoida Torymusa (Torymus sinensis) a potom ga uspješno pustili u prirodu, razloga za zabrinutost sve je manje, s obzirom da se torymus uspješno proširio i na teritoriju Unsko-sanskog kantona. Ženka ovog parazitoida dugom leglicom odlaže jaja u ličinke kestenove ose šiškarice koje se već nalaze u mladoj šiški. Tako se u šiški ne razvija osa šiškarica, što dalje omogućava normalan razvoj biljke.
