U BiH, kao i u drugim dijelovima svijeta, maligni tumori su jedan od vodećih zdravstvenih problema i kao drugi vodeći uzrok smrtnosti nalaze se iza bolesti srca i krvnih sudova. Najviša zastupljenost oboljelih u ukupnom broju su maligne neoplazme bronhija i pluća. Kada je u pitanju spolna struktura kod žena je najčešći karcinom dojke, dok je kod muškaraca najdominantniji karcinom prostate.
Broj oboljelih od karcinoma u FBiH za pet godina je porastao s 56,0 na 73,5 na 10.000 stanovnika, prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
“Podaci se odnose na registraciju malignih oboljenja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti na osnovu ‘Prijave oboljelog-umrlog od maligne neoplazme’. Stopa morbiditeta označava da je na 10.000 stanovnika u FBiH u petogodišnjem periodu registrovano od 56 do 73,5 malignih neoplazmi. Pojavnost malignih neoplazmi registrovana je u dobnoj grupi od 20 do 64 godine, radno aktivno stanovništvo FBiH”, kazali su nam iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
Kod žena najčešći karcinom dojke, kod muškaraca karcinom bronhija i pluća
Prema podacima Zavoda, u 2012. je bilo 13.102 oboljelih, 2013. godine 14.079, godinu dana kasnije 15.708, zatim se broj smanjio na 14.628, a 2016. je iznosio 16.214.
Stopa umrlih na 10.000 stanovnika od 2012. do 2016. godine varira od 19,1 do 20,5. 2012. godine od malignih neoplazmi umrlo je 4.467 osoba, 2013. godine 4.191, 2014. preminula je 4.391 osoba, zatim 2015. godine 4.550 osoba, dok ih je prošle godine od malignih bolesti umrlo 4.516.
“U ukupnoj strukturi malignih neoplazmi najviši broj registrovanih oboljenja pripada malignim neoplazmama pluća i bronhija. Osobe ženskog spola umiru od maligne neoplazme dojke, dok osobe muškoga spola češće umiru od malignih neoplazmi bronhija i pluća”, navode iz Zavoda za javno zdravstvo.
Na oko 30 posto malignih oboljenja moguće je utjecati sprečavanjem ili modifikovanjem faktora rizika, odnosno sprečavanjem početka bolesti. Prevencija znači eliminisanje ili minimiziranje ekspozicije najčešćim faktorima rizika, kao što su pušenje, način prehrane, fizička neaktivnost, konzumiranje alkohola, koji su dobro poznati faktori rizika koji su zajednički i za hronične nezarazne bolesti.
“Modifikacija pušačkih navika stanovništva je prvi važan pristup u kontroli malignih oboljenja jer je pušenje najpoznatiji pojedinačni preventabilni uzrok malignoma u svijetu. Modifikacija prehrambenih navika je drugi važan pristup u kontroli malignih neoplazmi. Postoji povezanost između povećane tjelesne težine i mnogih tipova malignoma jednjaka, debelog crijeva, dojke, endometrija i bubrega. Dijete bogate voćem i povrćem mogu imati protektivno djelovanje na mnoge malignome”, ističu iz Zavoda.
Rizik od malignoma reducira i redovna fizička aktivnost i održavanje zdrave tjelesne težine. Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC) prijavila je fizičku aktivnosti kao zaštitu u nastanku malignoma dojke, endometrija, debelog crijeva, rektuma, pluća, eventualno i prostate.
Rast broja oboljelih i umrlih zabilježen i u Republici Srpskoj
Rast broja oboljelih zabilježen je i u Republici Srpskoj, gdje je 2009. godine bilo 4.477 oboljelih, 2010. bilo ih je 4.986, 2011. oboljele su 5.454 osobe, godinu kasnije 5.478, zatim 5.714, dok je 2014. godine zabilježeno 5.577 oboljelih. Međutim, iz Instituta za javno zdravstvo RS ističu da povećanje za 24,57 posto treba posmatrati s rezervom jer je u navedenom periodu došlo i do poboljšanja evidencije malignih neoplazmi, kako u pogledu sveobuhvatnijeg tako i u pogledu ažurnijeg prijavljivanja zdravstvenih ustanova.
Blagi trend rasta je prisutan i kod broja umrlih od malignih neoplazmi, gdje se bilježi porast od 13,26 posto u posmatranom periodu. Prema podacima Instituta, 2009. godine preminule su 2.782 osobe, 2010. preminulo ih je 2.670, zatim 2.797, nakon toga 2.927, 2013. godine umrlo je 3.087 osoba, a 2014. broj je povećan na 3.151.
“Najčešće lokalizacije malignih procesa kod muškaraca su bronhiji i pluća, kolon i rektum, prostata, mokraćna bešika i želudac, dok je pet najčešćih lokalizacija malignih procesa kod žena dojka, grlić i tijelo maternice, kolon i rektum te dušnik, bronhiji i pluća. Od ukupnog broja dijagnosticiranih oboljenja, stanja i povreda u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u 2016. godini, tumori zauzimaju 1,61 posto ukupnog obolijevanja, a unutar grupe tumora među vodećim se nalaze zloćudni tumori rektosigmoidnog spoja 5,88 posto, dojke 8,75 posto , pluća 3,65 posto, prostate 2,48 posto i karcinoma grlića maternice s 2,54 posto”, kazali su nam iz Instituta za javno zdravstvo RS.
Ističu da problem malignih neoplazmi dodatno opterećuju ugroženi ekosistem, stalna migracija i pad životnog standarda stanovnika, negativni stilovi života, stres, neujednačen stepen ranog otkrivanja bolesti i otkrivanje bolesti u kasnoj fazi, kao i visoki troškovi liječenja. Sprečavanjem izloženosti faktorima rizika, ili njihovim modifikovanjem, moguće je spriječiti nastanak značajnog broja malignih neoplazmi.
Ukoliko do bolesti ipak dođe, njen je ishod moguće promijeniti i unaprijediti blagovremenim otkrivanjem, terapijom i rehabilitacijom, uz odgovarajuće palijativno zbrinjavanje.
