Vijeće ministara BiH jednoglasno je na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova utvrdilo Prijedlog zakona о sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora, uz nomotehničke korekcije Ureda za zakonodavstvo Vijeća ministara BiH.
Novi zakon pojednostavljuje i ubrzava proceduru sklapanja i izvršavanja međunarodnih ugovora i prati pravni sustav EU-a i Bečku konvenciju u ovoj oblasti.
Prijedlogom zakona precizira se način sklapanja međunarodnih ugovora koje zaključuje Bosna i Hercegovina, оd pokretanja postupka, pregovaranja, parafiranja i potpisivanja ugovora do stupanja na snagu, ratifikacije, primjene, objavljivanja, deponiranja i svih drugih postupaka u procesu njihovog zaključivanja.
Istodobno se uvode zakonski rokovi za postupanje nadležnih tijela koja sudjeluju u njegovoj pripremi i primjeni, što je iznimno važno s obzirom na to da se u idućem razdoblju očekuje povećanje broja, posebice, multilateralnih konvencija kojima se pristupa u procesu približavanja EU-u i jačanju suradnje s NATO-om.
Prijedlog zakona bit će dostavljen Parlamentarnoj skupštini BiH u daljnju proceduru usvajanja po redovitoj proceduri.
PODRŽANI PROJEKTI MINISTARSTVA OBRANE I OS BiH: NABAVA NOVIH HELIKOPTERA
Vijeće ministara BiH donijelo je dvije odluke, i to o izmjenama i dopuni Odluke o višegodišnjem projektu nabave helikoptera za Ministarstvo obrane i Oružane snage Bosne i Hercegovine te о financiranju višegodišnjeg projekta školovanja časnika vojno-evidencijske specijalnosti zrakoplovstvo.
IZGRADNJA DVA PLINOVODA – JUŽNA I ISTOČNA KONEKCIJA S HRVATSKOM I SRBIJOM
Vijeće ministara BiH razmotrilo je Prijedlog Prednacrta sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o izgradnji plinovoda “Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske “, zajedno s Osnovama za njegovo zaključivanje.
Vijeće ministara BiH jednoglasno je dalo punu potporu projektu „Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske“.
U cilju ubrzavanja svih aktivnosti, Vijeće ministara BiH pozvalo je Vladu Federacije BiH da žurno predloži Parlamentu Federacije BiH zakonsko rješenje za realizaciju projekta „Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.”
Istodobno je utvrđen Prijedlog prednacrta međudržavnog ugovora između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije o izgradnji plinovoda “Nova istočna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Srbije” na pravcu granica Republika Srbija – Bosna i Hercegovina – Bijeljina – Banja Luka – Prijedor – Novi Grad, zajedno s Osnovama za njegovo zaključivanja.
Ovo su važni strateški projekti kojima se želi osigurati više izvora snabdijevanja plinom, budući da se Bosna i Hercegovina sada snabdijeva prirodnim plinom isključivo iz jednog izvora i jednog transportnog pravca izgrađenog prije 40 godina.
Istočna i južna interkonekcija imat će ključnu ulogu za dugoročnu energetsku stabilnost Bosne i Hercegovine.
Izgradnja transportnih plinovoda sukladna je preuzetim obvezama iz Ugovora o osnivanju Energetske zajednice zemalja jugoistočne Europe te osnovnim postulatima pravne stečevine Europske unije kojima se naglašava potreba integriranja i razvitka tržišta prirodnog plina povezivanjem s regionalnim i europskim mrežama, radi osiguranja sigurnog i stabilnog snabdijevanja energijom i poboljšanja mjera za zaštitu okoliša.
SURADNJA BiH S EU-om PUTEM EUROJUST-a
Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog osnova i imenovalo izaslanstvo za vođenje pregovora i zaključivanje Ugovora između Europske unije i Bosne i Hercegovine o pravnoj suradnji u kaznenim stvarima između Agencije Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (EUROJUST) i nadležnih tijela Bosne i Hercegovine.
Zaključivanje ovog ugovora, koji je predložilo Ministarstvo pravde BiH, predstavlja snažan iskorak Bosne i Hercegovine u jačanju prevencije i borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije, nakon dobivanja kandidacijskog statusa za članstvo u Europskoj uniji.
Ugovor je fokusiran na poboljšanje pravosudne suradnje između Eurojusta i mjerodavnih tijela Bosne i Hercegovine u borbi protiv teškog kriminala.
Praktično se jača međusobna suradnja u istraživanju i kaznenom progonu djela teškog kriminala, posebice organiziranog kriminala i terorizma, uz osiguranje odgovarajućih zaštitnih mjera glede temeljnih prava i sloboda pojedinaca, uključujući privatnost i zaštitu osobnih podataka.
Prijedlog osnova bit će dostavljen Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru odlučivanja, a za potpisnika iz BiH predložen je ministar pravde.
ZABRANA IZVOZA OBLOVINE
Vijeće ministara BiH je na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa donijelo Odluku o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata radi osiguravanja nužnih količina za prerađivačku industriju u BiH i očuvanja šuma.
Ovom odlukom se zabranjuje izvoz oblovine do 31. srpnja 2023. godine, kako bi se omogućilo domaćim drvoprerađivačima da osiguraju dovoljne količine ove sirovine za svoju proizvodnju i tako sačuvaju radna mjesta u BiH.
Prethodno je usvojeno Izvješće Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa o efektima primjene Odluke o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata i proizvoda od drva, s ciljem upoznavanja Vijeća ministara BiH о efektima ove odluke.
U Izvješću se, među ostalim, navodi da je primjena ove odluke dovela do pozitivnih učinaka koji se ogledaju u tome dа su izbjegnute kritične nestašice sirovina za gospodarstvo i ogrjeva za stanovništvo. Time se postiglo i stabiliziranje tržišta, što je u konačnici dovelo do izbjegavanja prenošenja poremećaja s inozemnog nа bosanskohercegovačko tržište tih proizvoda.
Podaci o izvozu oblovine govore da je u 2022. godini izvezeno 39.762.549 kilograma u odnosu na 49.332.307,50 kg u 2021. godini, ali je vrijednost izvoza povećana i iznosila je 49.332.307,50 KM u 2022. godini u odnosu na 2021. godinu, kada je iznosila 18.008.233,04 KM. To praktično znači da se u prošloj godini izvezlo manje oblovine, a više financijski prihodovalo u odnosu na godinu ranije.
RUTNE NAKNADE
Vijeće ministara BiH je na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa donijelo Odluku o utvrđivanju planskih iznosa prihoda po osnovi pružanja usluga u zračnoj plovidbi (rutne naknade) u zračnom prostoru Bosne i Hercegovine za 2023. godinu
Prema utvrđenom planskom iznosu u bazi en-route sredstava za 2023. godinu Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) bi trebalo pripasti 70.689.706,00 KM, uključujući i troškove Eurocontrola u iznosu 3.125.940,00 KM, Direkciji za civilno zrakoplovstvo BiH (BHDCA) 2.432.703,00 KM te Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe (CCL) 6.508.175,00 KM.
Utvrđeni planski iznosi baza troškova podliježu mehanizmu prilagodbe kako bi se osigurao konačni povrat samo stvarnih troškova usluga i ovisit će o opsegu ostvarenog prometa u zračnom prostoru BiH za 2023. godinu.
KIBERNETIČKA SIGURNOST: STVORENI UVJETI ZA RAD CERT-a U INSTITUCIJAMA BiH
Vijeće ministara BiH je dalo suglasnost na Prijedlog pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva sigurnosti BiH, koji stvara funkcionalne uvjete za rad Tima za odgovor na računalne incidente (CERT) za tijela i institucije Bosne i Hercegovine, sukladno preporukama Europske komisije.
Izmjenama i dopunama ovog pravilnika omogućava se uspostavljanje posebne organizacijske jedinice unutar Ministarstva sigurnosti, odnosno Sektora za informatiku i telekomunikacijske sustave, s ciljem podizanja razine kibernetičke sigurnosti u institucijama BiH.
Početak rada i institucionalno jačanje CERT-a predstavlja sustavni odgovor u rješavanju pitanja kibernetičkog kriminala i sigurnosnih prijetnji u institucijama BiH, kako u borbi protiv kibernetičkih napada na institucije BiH tako i u procesu prilagodbe BiH Direktivi EU-a o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava.
Podsjećamo da je Vijeće ministara BiH još 2017. godine donijelo Odluku o određivanju Tima za odgovor na računalne incidente za tijela i institucije Bosne i Hercegovine u okviru Ministarstva sigurnosti BiH.
BiH DOMAĆIN DIGITALNOG SAMITA ZAPADNOG BALKANA
Bosna i Hercegovina će biti zemlja domaćin Digitalnog samita Zapadnog Balkana, koji će biti održan u Sarajevu u listopadu 2023. godine.
Domaćini samita uime BiH bit će ministar komunikacija i prometa Edin Forto.
Navedeno je ovo u Informaciji Ministarstva komunikacija i prometa o organizaciji ovog samita, koja sadrži set zaključaka kojima su dana zaduženja nadležnim tijelima i institucijama Vijeća ministara BiH za provedbu organizacijskih aktivnosti za njegovo održavanje.
Samit se održava svake godine u glavnim gradovima zemalja Zapadnog Balkana (WB6) u okviru Berlinskog procesa i Akcijskog plana za zajedničko regionalno tržište za Zapadni Balkan, usvojenog u Sofiji u studenom 2020. godine.
Na samitu se očekuje oko 300 sudionika među kojima su visoki dužnosnici vlada država Zapadnog Balkana, Europske komisije, Vijeća za regionalnu suradnju (RCC), poslovne zajednice i stručnjaka iz svjetskih kompanija koje dominiraju i kreiraju digitalnu oblast i nove trendove.
Troškovi organizacije Digitalnog samita Zapadnog Balkana 2023. godine čiji je domaćin Bosna i Hercegovina procjenjuju se na oko 350.000,00 KМ.
Samit se fokusira na četiri glavne platforme: digitalna infrastruktura i povezanost, digitalne vještine i kompetencije, digitalna ekonomija u doba novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija te povjerenje i sigurnost.
PRODAJA DIONICA
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je Informaciju u vezi sa statusom ALTA BANKE AD Beograd i prihvatilo ponudu Alta Pay Group d.o.o. Beograd od 4. travnja 2023. godine za prodaju 10.352 dionice sukladno ponudi.
Na sjednici je zaduženo Ministarstvo financija i trezora da, u svojstvu upisanog dioničara u Alta banci d.d. u ime Bosne i Hercegovine, provede proceduru prodaje dionica i podnese izvješće Vijeću ministara BiH nakon okončanja postupka. Prodajom ovih dionica Bosna i Hercegovina bi prihodovala 340.770,25 eura.
Riječ je dionicama bivše SFRJ u Jugoslavenskoj banci za međunarodnu ekonomsku suradnju (JUBMES) koje je svojom rezolucijom još 2006. godine raspodijelio Odbor za raspodjelu financijske aktive i pasive bivše SFRJ iz Aneksa C Sporazuma o pitanjima sukcesije. Tada su BiH pripale 533 dionice tadašnje vrijednosti 100.000,00 eura ili 15,5 % od ukupno 3.440 dionica. JUMBES banka kasnije je promijenila ime u ALTA BANKA AD Beograd.
S obzirom na to da je Bosna i Hercegovina mali dioničar i ne može utjecati na procese odlučivanja, zaključeno je da se pokrene postupak prodaje dionica.
BiH NA SAMITU O POVEZIVANJU U CRNOJ GORI
Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju o sudjelovanju BiH na Samitu o povezivanju 2023. godine „Održive veze – jačanje ekonomije“ koji će biti održan 15. i 16. svibnja ove godine u Budvi.
Ministar komunikacija i prometa BiH sudjelovat će na ovoj konferenciji a prethodno će obaviti konzultacije s entitetskim nadležnim ministarstvima.
Samit se održava u ozračju ranijih dogovora Europske unije i zemalja Zapadnog Balkana sukladno Ugovoru o Prometnoj zajednice kojim je iskazana opredijeljenost za potporu razvoju proširenja Transeuropske prometne mreže (TEN-T) na Zapadni Balkan.
ODOBREN ULAZAK U BiH
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, donijelo je Odluku o odobravanju ulaska i boravka u Bosni i Hercegovini pod posebnim uvjetima državljanima Republike Srbije, učenicima osnovnih škola s područja Kosova, bez važećih putnih isprava, u razdoblju od 24. 6. do 2. 7. 2023. godine, radi studijskog putovanja – ekskurzije.
Riječ je o 738 učenika koji dolaze organizirano u dvije grupe i tijekom boravka će biti smješteni u lokalne zajednice u Republici Srpskoj.
Organizator ovog posjeta je humanitarna udruga građana „Odbor za pomoć Kosovu i Metohiji“ iz Banje Luke.
IMENOVANJA
Vijeće ministara BiH je imenovalo Josipa Merdžu za direktora Instituta za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine sukladno Mišljenju Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine. Radi se o najbolje rangiranom kandidatu nakon završene procedure javnog natječaja koji je provela Agencija za državnu službu BiH.
Na sjednici je imenovan Zoran Zeljko za direktora Direkcije za ekonomsko planiranje Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, kao najbolje rangirani kandidat nakon završenog javnog natječaja koji je provela Agencija za državnu službu BiH.
Vijeće ministara BiH je imenovalo Miju Krešića za vršitelja dužnosti direktora Agencije za antidoping kontrolu Bosne i Hercegovine do okončanja natječajne procedure, a najduže na razdoblje od tri mjeseca, počevši od 3. svibnja 2023. godine, kao bi agencija nastavila zakonito funkcionirati.
Istodobno je za v. d. direktora Agencije za rad i zapošljavanje imenovan Vedad Hindija, počevši od 1. 5. 2023.godine, do okončanja natječajne procedure, a najduže na razdoblje od tri mjeseca. Cilj je omogućiti da Agencija za rad i zapošljavanje ima zakonskog zastupnika i nakon 1. svibnja 2023. godine kada Hindiji istječe tromjesečni mandat v. d. direktora.
Na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa donesena je i Odluka o izmjeni Odluke o imenovanju Vijeća Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA).
Izvor: Vijesti.ba / FENA
