Šetnjom glavnim ulicama Sarajeva, Mostara, Zenice, Tuzle nemoguće je ne primjetiti trend koji u Bosni i Hercegovini svakim danom uzima sve više maha. Nargila barovi niču na svakom koraku, a dim i specifični miris ove popularne vodene lule dopiru gotovo iza svakog ćoška.
Prepuni ugostiteljski objekti u kojima se puše šiše različitih vrsta, okusa i mirisa, dokaz su da brojna upozorenja ljekara i stručnjaka o štetnosti konzumiranja nargile, mlade u BiH očigledno ne dotiču.
Zbog toga su pojedina nevladina udruženja nedavno uputila poruke Federalnom ministarstvu zdravstva, Vladi i Parlamentu FBiH na nužnost hitnog usvajanja zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje u FBiH, koji bi zabranio i upotrebu nargila. U protekloj godini Nacrt ovog zakona prošao je Vladu FBiH i Parlament FBiH, a iako su završene sve javne rasprave, prijedlog tog zakona još nije upućen u daljnju proceduru.
Odugovlačenje usvajanja zakona
– Duhanska industrija radi i lobira jako puno. Imali smo različite javne rasprave a na svakoj od njih su bili predstavnici duhanske industrije u čijem cilju nije usvajanje ovog zakona, tako su oni jako puno pritiskali. S druge strane, ova godina je izborna, političare je strah da se ovakav reformni zakon usvaja baš sada. Iako, na primjer, u Rumuniji se baš u izbornoj godini usvojio ovakav zakon i stranka koja ga je predložila je ustvari dobila te izbore i popularnost. To su jedina dva razloga zbog kojih prijedlog zakona još nije upućen u daljnju proceduru – kazala je za Faktor Ada Sahačić iz Udruženja PROI, koje se zalaže za usvajanje ovog zakona.
Uprkos brojnim nastojanjima vlasnika ugostiteljskih objekata u kojima se nude nargile da oni ne budu tretirani ovim zakonom, Sahačić smatra da to ne bi bilo uredu, jer su nargile jednako štetne kao i cigarete.
– U Nacrtu zakona nargile su izjednačene sa cigaretama i elektronskim cigaretama. Uzimajući u obzir da je nargila jednako štetna kao i same cigarete, još pogotovo da ih puši mnogo maloljetnika, te da to uopće nije regulirano zakonom mi ćemo i dalje nastojati da nargila bude regulisana i ovim zakonom, odnosno da bude zabranjena – navodi Sahačić.
Vlasnici nargila barova ipak se nadaju da njihovi ugostiteljski objekti neće biti zatvoreni jer bi to značilo i ukidanje brojnih radnih mjesta, što nikome ne bi bilo u koristi, te s nestrplljenjem iščekuju da njihove prijedloge i primjedbe resorno ministarstvo iznese parlamentarcima.
– Bili smo i na sastanku sa premijerom Federacije BiH Fadilom Novalićem, iznijeli smo mu svu problematiku, on je vidio i shvatio da je jako puno nargila barova, da ljudi od toga žive, da to ne mogu tek tako ugasiti. Mi smo se na vrijeme probudili, napravili smo udruženje, reagovali na javnim raspravama, dopisima i sada čekamo, ali mislim da smo uspjeli. Devedeset posto sam siguran da smo riješili problem, da će nargila barove zakonski uvesti da mogu postojati, ali i da će uvesti neka pravila – govori Ahmed Puškić predstavnik Udruženja “Nargila“ koje trenutno okuplja oko 120 ugostiteljskih objekata na području FBiH.
Legalizovati nargila barove, ali uvesti drastične kazne
Među tim pravilima, na prvom mjestu su, kako kaže, drastične kazne za ugostitelje koji dozvoljavaju konzumiranje nargila maloljetnicima.
– Neka od predloženih pravila su rigorozne kazne za maloljetnike, tačnije 5000 KM ako im dozvolite da puše, zatim da postoje licence za nargila barove koje će koštati od pet do 10 hiljada KM. U svim zemljama, u inostranstvu nargile postoje, nigdje gdje sam bio, nisu zabranjane. Mi smo predložili upravo takav sistem kao i u inostrantsvu sa kaznama za maloljetnike, sa posebnim licencama, posebnim ventilacijama i slično – dodaje Puškić.
Nada se da će ovaj problem biti riješen tako što se nargila barovi neće tretirati zakonom o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje u FBiH, već da će njihovo postojanje i poslovanje biti regulisano zakonom o ugostiteljstvu.
– Nacrt zakona o ugostiteljstvu je prošao na Domu naroda Parlamenta FBiH, a tu se spominju nargila barovi, s tim da piše da se ne smiju nargile nuditi maloljetnicima, da moramo imati uredan sanitarni nalaz, te vatrosisteme. Mi ćemo se prilagoditi i ispoštovati pravila, ali da nas skroz zatvore i zabrane to bi bila ludost – navodi Puškić.
Naglašava da su nargile mnogo manje štetne od cigareta.
– U jednom kilogramu ima 19 posto duhana kao lista, katrana 0 posto, 52 posto su med, prirodni osvježivači i glicerin. To je sve, ali bitno je da nema nikako katrana, koji je najgori, koji ubija, izaziva kancer i slično. Mnimalna je štetnost nargile – zaključuje Puškić.
Koliko su štetne vodene lule
Ipak, s njegovim mišljenjem ne slažu se brojni stručnjaci koji su uradili analize, pokazavši da nargile mogu biti itekako opasne po zdravlje.
Tako je Svjetska zdravstvena organizacija objavila da nargila djeluju štetno na organizam, pri čemu se povezuje sa nastankom bolesti srca i krvnih sudova, bolesti pluća, gubljenja svijesti, znacima akutnog trovanja CO i rakom.
– Laboratorijske analize dima iz nargila pokazale su mjerljive nivoe kancerogenih spojeva: nitrozamini, policiklični aromatizirani hidrokarbonati PAH, formaldehid i benzen; kao i toksične spojeve, prvenstveno nitrični oksid i teške metale, a dodatno i visoke koncentracije ugljičnog monoksida (CO). Istraživanja u kojima su rađena mjerenja biomarkera pokazuju visoke koncentracije toksičnih i kancerogenih spojeva u krvi i urinu konzumenata. Dugoročne posljedice po zdravlje konzumacijom predstavljaju: karcinom pluća i oštećenja sluzokože usta, karcinom usne duplje, jednjaka, želuca, mokraćne bešike, bolestima srca i krvnih sudova, hroničnim obstruktivnim bolestima pluća i oboljenjima mentalnog zdravlja – navodi se u jednom od njihovih izvještaja.
Istraživanja su pokazala i da u prostorima gdje se puše nargile su izmjerene izuzetno velike količine CO, aldehida, PAH, i sitnih čestica koje oštećuju disajne puteve, čak veće količine nego što su izmjerene u duhanskom dimu iz cigareta.
Zbog toga se Okvirnom Konvencijom o kontroli duhana svim zemljama članicama Svjetske zdravstvene organizacije preporučuje da vodene lule trebaju zabranjene na javnim mjestima na isti način kao zabrana pušenja cigareta i drugih duhanskih proizvoda za pušenje.
