Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik ima prijavljeno mjesto prebivališta u Bosni i Hercegovini, ali i u Srbiji potvrđeno je za Klix.ba. Riječ je o nezakonitim prijavama s obzirom na to da jedna osoba ne može u isto vrijeme živjeti na dvije adrese.
Nedavno glasanje predsjednika manjeg bh. entiteta Milorada Dodika na lokalnim izborima u Beogradu naišlo je na žestoku kritiku javnosti, kako u BiH tako i u Srbiji.
Naime, u ovom slučaju pravo glasa na lokalnim izborima imali su građani Srbije koji imaju prijavljeno mjesto prebivališta u Beogradu s obzirom na to da se izbor gradske vlasti tiče isključivo stanovnika glavnog grada susjedne zemlje.
Ovim povodom kontaktirali smo Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije tražeći odgovor na pitanje da li Milorad Dodik ima prijavljeno mjesto prebivališta u Srbiji.
“Gospodin Milorad Dodik ima prijavljeno prebivalište u Republici Srbiji”, kazali su nam iz kabineta ministra unutrašnjih poslova Republike Srbije Nebojše Stefanovića.
Isto pitanje postavili smo i Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske iz kojeg su nam kazali kako predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ima uredno prijavljeno prebivalište na teritoriji BiH, odnosno Republike Srpske.
Zakon o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine jasno navodi da
državljanin koji se stalno nastani u inozemstvu ili koji u inozemstvu boravi duže od tri mjeseca kod nadležnog diplomatsko-konzularnog predstavništva BiH odjavljuje svoje prebivalište u BiH i prijavljuje mjesto boravka u inozemstvu.
Zakoni Srbije također su jasni kada je riječ o prijavi mjesta prebivališta. Naime, na zvaničnoj web stranici Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije navodi se da je prebivalište mjesto u kojem se građanin nastanio s namjerom da u njemu stalno živi, odnosno mjesto u kojem se nalazi centar njegovih životnih aktivnosti, profesionalnih, ekonomskih, socijalnih i drugih veza koje dokazuju njegovu trajnu povezanost s mjestom u kojem se nastanio.
U prijevodu to znači da je predsjednik manjeg bh. entiteta prilikom prijave dvojnog prebivališta prekršio zakone i BiH i Srbije te da bi u pravilu trebao podnijeti zahtjev za odjavu jednog od prijavljenih prebivališta.
Posebno je problematično što ni BiH, a ni susjedna Srbija ne vrše kontrolu gdje sve njihovi državljani imaju prijavljeno mjesto prebivališta. Evidentno je kako ne postoji nikakva koordinacija između bh. vlasti i vlasti iz Srbije koja bi omogućila sprečavanje zloupotreba vezanih za prijave mjesta prebivališta.
Legalizacija nezakonitog postupanja problematična je i ukoliko se gleda iz ugla izbora lokalnih nivoa vlasti u obje države s obzirom na to da je osobama s nezakonitim prijavama mjesta prebivališta omogućeno glasanje i na lokalnim izborima.
Tačnije, državljani Srbije mogu birati načelnike općina u BiH iako nemaju nikakve veze s BiH isto kao što i državljani BiH mogu birati lokalne vlasti u susjednoj Srbiji. Prešutna legalizacija nezakonitih aktivnosti otvara i brojna pitanja vezana za ekonomske aktivnosti državljana s nelegalnim mjestom prebivališta, odnosno svim pogodnostima koje uživaju kao stanovnici gradova u kojim zapravo ne žive.
Naprimjer, Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske na svojoj web stranici navodi način na koji osoba može da se prijavi na zdravstveno osiguranje u Srbiji, jer je preselila u tu zemlju, a inače je penzioner Fonda PIO Republike Srpske.
“Neophodno je da osiguranik odjavi svoje prebivalište u Republici Srpskoj i prijavi prebivalište u Srbiji te da se s kopijom rješenja o penzionisanju, kopijom srbijanske lične karte ili potvrdom o prijavi prebivališta u Srbiji javi nadležnoj filijali Republičkog fonda zdravstvenog osiguranja Srbije. Nakon toga, srbijanski fond se službeno obraća Fondu zdravstvenog osiguranja RS, kako bi se izvršila odjava osiguranika sa zdravstvenog osiguranja u RS, odnosno prijava na osiguranje u Srbiji”, navode iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.
Važno je istaći da se dvojno državljanstvo i prijava mjesta prebivališta ne mogu tretirati isto, a posebno ne u smislu izbornog zakonodavstva BiH i Srbije. Naime, državljani s dvojnim državljanstvom po pravilu mogu glasati na parlamentarnim izborima u drugim državama čiji su državljani, ali ne i na lokalnim.
