Koga je sve Čović "smarao" potrebom izmjena Izbornog zakona BiH: Od pape do Ujedinjenih nacija

U protekle dvije godine član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a Dragan Čović koristio je skoro svaku posjetu drugoj državi da ukaže na važnost izmjena Izbornog zakona BiH. Čović nije birao koje će međunarodne zvaničnike i gdje “smarati” sa unutrašnjim problemima BiH.

Članovi Predsjedništva BiH jučer su se sastali sa papom Franjom, a nakon sastanka predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović izjavio je kako je upoznao Svetog Oca sa problemom Izbornog zakona BiH.

Čović je papu Franju, koji nema nikakve veze sa unutrašnjim zakonodavstvom BiH, jasno uputio o mogućnosti legitimnog zastupanja hrvatskog naroda u Predsjedništvu BiH i Domu naroda Parlamenta FBiH.

Očekivano, tokom ove posjete nije spomenuto kako je BiH dužna ispoštovati, ne samo odluku Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, već i odluku Evropskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić i Finci”.

Čović je u proteklom periodu jasno dao do znanja kako očekuje da vlasti susjedne Republike Hrvatske lobiraju za izmjene i dopune Izbornog zakona BiH. Njegovu instrukciju očito je poslušala predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović koja je o nužnosti izmjena Izbornog zakona BiH razgovarala sa državnim sekretarom Svete Stolice kardinalom Pietrom Parolinom.

U oktobru 2017. godine iz kabineta predsjednice Hrvatske saopćeno je da su “obje strane izrazile zabrinutost položajem hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini naglasivši potrebu za jednakošću sva tri konstitutivna naroda kako bi se osigurao ostanak Hrvata u BiH. Tu je izdvojen značaj političkih reformi i izmjene izbornog zakonodavstva”.

Pored pape Franje i Kolinde, Čović je našao za shodno i da o Izbornom zakonu BiH priča na sjednici Generalne skupštine UN-a u New Yorku i to u trenutku dok se međunarodna zajednica suočava sa ozbiljnim problemima poput migracija, rata u Siriji, terorizma i odnosa Izraela i Palestine.

“Duboko sam uvjeren kako jedan konstitutivan narod u Bosni i Hercegovini ne može biti ni sretan ni prosperitetan ako to nisu i ostala dva konstitutivna naroda i svi naši građani. U tom smislu smatram da mi, unutar Bosne i Hercegovine, moramo uraditi nužan iskorak te do kraja ove godine usvojiti izmjene izbornog zakona, a u skladu sa Odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Kao i do sada, očekujemo razumijevanje i podršku međunarodne zajednice u rješavanju ovog pitanja od vitalnog značaja za daljnju demokratizaciju i ostvarenje naše pune integracije u Evropsku uniju”, kazao je Čović na prošlogodišnjoj sjednici Generalne skupštine UN-a.

Prema evidencijama Predsjedništva BiH, Čović o konstitutivnosti Hrvata u BiH razgovarao i sa Markom Begichem, bivšim senatorom SAD-a i predsjednikom konsultantske kompanije Northern Compass Group.

“Begich je kazao kako u potpunosti razumije važnost reprezentativnosti institucija za demokratiju u odnosu na specifičnosti BiH kao višenacionalne države, gdje je Hrvatima potrebna zaštita u vidu institucionalnih garancija, prvenstveno kroz izmjene izbornog zakona i relevantnih odredaba Ustava koje se tiču izbora hrvatskog člana Predsjedništva i popunjavanje klubova naroda u domovima naroda. S tim u vezi zaključeno je kako Hrvati moraju sačuvati svoju političku konstitutivnost jer je to ključno za njihovu kulturnu, društvenu i privrednu postojanost”, saopćeno je 10. oktobra 2016. godine iz kabineta Dragana Čovića.

U Bosni i Hercegovine skoro da ne postoji nijedan ambasador koji se sastao sa Čovićem, a da ga predsjednik HDZ-a BiH nije upoznao sa problemom vezanim za izmjene i dopune Izbornog zakona BiH.

Zanimljivo je kako je međunarodna zajednica poručila BiH kako OHR neće nametati nikakve izmjene izbornog zakonodavstva i da rješenje ovog problema leži u dogovori koalicionih partnera.

klix.ba

Related posts