Iako je Izbornim zakonom BiH zabranjeno vođenje plaćene izborne kampanje putem elektronskih, printanih, online medija i društvenih mreža u periodu od dana raspisivanja izbora do dana službenog početka izborne kampanje, neki politički subjekti su se oglušili i počeli reklamirati sedmicama ranije na društvenim mrežama.
Zvanična predizborna kampanja počinje 7. septembra, ali kao i ranijih godina kada su se održavali izbori i ove godine politički subjekti su krenuli s reklamiranjem mnogo ranije. Problem je taj što Centralna izborna komisija BiH najčešće ne može dokazati odgovornost za preuranjeno oglašavanje na društvenim mrežama jer se ne može utvrditi porijeklo uplate ili osoba koja je odgovorna za postavljanje sadržaja.
“U članu 11. stav (2) Pravilnika o medijskom predstavljanju političkih subjekata u periodu od dana raspisivanja izbora do dana održavanja izbora propisano je da se zabrane kao i druga ograničenja iz Poglavlja 16. Izbornog zakona BiH odnose i na ostala sredstva komunikacije kojima se može isporučiti zvučni video ili tekstualni sadržaj”, rečeno je iz CIK-a kao odgovor na poslaničko pitanje Saše Magazinovića, poslanika u Predstavničkom domu PS BiH.
Zabrana se krši i tokom predizborne šutnje. Oglasi sa društvenih mreža se ne skidaju, a redovno se šalju i SMS poruke u kojima se poziva da glasate za određene kandidate. Nerijetko se šalju i video snimci putem Vibera. Članom 7.4. Izbornog zakona BiH propisano da je u periodu koji počinje 24 sata prije otvaranja biračkih mjesta i traje do njihovog zatvaranja zabranjeno političkim subjektima učešće u javnim političkim aktivnostima.
Stavom 2 navedenog člana propisana je i zabrana korištenja domaćih i međunarodnih sredstava komunikacije s ciljem uticaja na birače, a to podrazumijeva sredstva kojima se može isporučiti zvučni, video ili tekstualni sadržaj. Takva sredstva obuhvataju ali nisu ograničena na radio i televizijski program, štampane medije, internet, SMS poruke ili videporuke isporučene putem mobilnih telefona.
“Iz prethodnog slijedi da bi se pod ta sredstva mogli podvesti online mediji i društvene mreže. Međutim, u ovoj oblasti, kod rješavanja prigovora političkih subjekata koji su se žalili na objavu tekstova i slika s ciljem uticaja na birače, CIK nije mogla na pouzdan način utvrditi činjenicu da je dostavljeni dokazni materijal objavljen u kritičnom vremenu (izborne šutnje), niti sa sigurnošću moglo utvrditi ko je objavio taj materijal s obzirom da određene domene su izvan jurisdikcije BiH, što predstavlja prepreku za utvrđivanje odgovornih političkih subjekata i lica koja bi se mogla sankcionisati. Na taj način ova ovlast nije zakonski dovoljno precizirana niti trenutno postoje primjeri dobre prakse koji bi omogućili da se uspješno vode postupci protiv nedozvoljenih radnji u izbornom procesu, a koje se ostvaruju putem društvenih mreža i online medija ,te se može nažalost zaključiti da se radi o svojevrsnoj sivoj zoni”, kazali su iz CIK-a BiH.
klix.ba
