Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove danas izriče pravosnažnu presudu ratnom komandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću. Za izricanje presude akreditovano je više od 80 medija.
Konačna presuda Mladiću koji se tereti za najteže ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini (1992-1995), uključujući i genocid, bit će izrečena danas, a nakon što je prvostepeno osuđen na kaznu doživotnog zatvora. Čitanje presude počinje u 15 sati i trajat će oko sat. Videoprijenos će biti omogućen pola sata kasnije. Presuda će biti javno i grupno praćena u gradovima širom Bosne i Hercegovine.
Drugostepenu i konačnu presudu će, kako je iz Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) najavljeno, izreći sudije Žalbenog vijeća – Prisca Matimba Nyambe, Aminatta Lois Runeni N’gum, Seymour Panton, Elizabeth Ibanda-Nahamya i novoimenovani sudija Mustapha El Baaj.
Optužnica Haškog tužilaštva Ratka Mladića kao jednog od ključnih aktera udruženih zločinačkih poduhvata (UZP) u BiH, između ostalog, tereti za namjeru trajnog uklanjanja/progona Bošnjaka, bosanskih Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva s velikih dijelova Bosne i Hercegovine.
Dugo vremena najtraženiji haški optuženik je, uz genocid, optužen i za progone na političkoj i vjerskoj osnovi, za istrebljenje i ubistva, deportacije, nečovječna djela, napade na civilno stanovništvo i njihovo teroriziranje kao i za uzimanje pripadnika UN-a za taoce u maju i junu 1995. godine.
Haški tribunal je Mladića u prvostepenom postupku oglasio krivim za kršenje odredbi Međunarodnog humanitarnog prava kao i kršenje zakona i običaja ratovanja.
Pretresno vijeće Tribunala je onda zaključilo da je Mladić zločine u BiH počinio učestvovanjem u četiri udružena zločinačka poduhvata.
Prvostepenom presudom od 22. novembra 2017. godine Ratko Mladić je osuđen na doživotnu kaznu zatvora po deset od ukupno jedanaest tačaka optužnice i to zbog genocida (po jednoj tački), zločina protiv čovječnosti (po pet tačaka) i za ratne zločine (po četiri tačke), ali ne i za genocid u šest bh. općina tokom 1992. godine – Prijedoru, Sanskom Mostu, Ključu, Kotor Varoši, Foči i Vlasenici.
Konkretno, oglašen je krivim i osuđen za genocid u Srebrenici u julu 1995. godine, najteži zločin počinjen na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata, kao i za progone Bošnjaka i Hrvata, teroriziranje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
Haški trobunal je u vezi sa genocidom počinjenim u i oko Srebrenice utvrdio da su snage bosanskih Srba poduzele mjere smaknuća hiljada Bošnjaka iz Srebrenice, neselektivno, kako bi izvršile zločin progona, uz ocjenu da neka od ubistava i smaknuća imaju obilježja istrebljenja.
Utvrđeno je i da određeni broj zločina za koje se Mladić tereti predstavljaju prisilno premještanje, te je zaključeno da su se sve radnje u vezi sa Srebrenicom odvijale genocidno.
Vijeće, stoga, utvrđuje da zločin genocida, progona, istrebljenja, ubistva i nečovječnog i prisilnog postupanja jeste počinjen protiv Bošnjaka u i oko Srebrenice.
Pretresno vijeće Tribunala potvrdilo je da je u julu 1995. genocid počinjen u Srebrenici, ali ne i u šest drugih općina – Foči, Ključu, Kotor Varoši, Prijedoru, Sanskom Mostu i Vlasenici, gdje su potvrđeni zločini nad nesrpskim stanovništvom (Bošnjacima i Hrvatima). Takve zaključke prvostepeno vijeće donijelo je i u presudi bivšem predsjedniku RS-a Radovanu Karadžiću, koji je, u međuvremenu, osuđen pravosnažno na doživotni zatvor.
U vezi s gotovo četverogodišnjom opsadom glavnog grada Bosne i Hercegovine, Pretresno vijeće je zaključilo da su pripadnici VRS-a (Sarajevsko-romanijskog korpusa – SRK) namjeravali terorizirati stanovništvo Sarajeva te da je teroriziranje bilo primarna svrha snajperskog djelovanja i granatiranja.
Vijeće je razmotrilo prirodu, način, vrijeme, lokacije i trajanje tih snajperskih i artiljerijskih napada i konstatiralo da je namjera izvršilaca, koji su bili pripadnici SRK-a, bila da gađaju civile i da na neselektivan način granatiraju grad.
U vezi s tim, Vijeće je zaključilo da su pripadnici SRK-a počinili ubistvo, protivpravne napade na civile i teroriziranje kao kršenje zakona i običaja ratovanja, te ubistva kao zločin protiv čovječnosti.
Između ostalog, utvrđeno je i da je Mladić lično komandovao granatiranjem Sarajeva, sudjelovao u odabiru ciljeva i naređivao da se vatra preusmjeri prema civilnom nesrpskom stanovništvu o čemu, između ostalog, svjedoči i javnosti poznata Mladićeva komanda: “Velušiće, tuci Velušiće… tamo nema srpskog življa mnogo”, višekratno emitirana putem medija.
Tačka optužnice koja se odnosi na uzimanje talaca opisuje situaciju u kojoj su srpske snage zarobile više od dvije stotine pripadnika mirovnih snaga i vojnih posmatrača UN-a na različitim lokacijama.
U međuvremenu, Tužilaštvo MMKS-a u Hagu je, referirajući se na prvostepenu presudu, predložilo Žalbenom vijeću da usvoje njihovu žalbu i nekadašnjeg komandanta Glavnog štaba VRS-a Ratka Mladića proglase krivim po još jednoj tački optužnice za genocid u općinama – Foča, Kotor Varoš, Ključ, Prijedor, Sanski Most i Vlasenica 1992. godine.
Istovremeno, Mladićevi advokati zatražili su od Žalbenog vijeća da ga oslobodi optužbi, ustvrdivši da je Pretresno vijeće ICTY-a pogriješilo kada je Mladića proglasilo krivim jer nije uzelo u obzir “validne, neposredne dokaze, koji potvrđuju da nije kriv za optužbe za koje se tereti”.
Žalbe na prvostepenu presudu iznesene su u augustu 2020. godine, nakon dva odgađanja – prvi put zbog Mladićeve operacije, a drugi zbog pandemije koronavirusa, jer je bio otežan dolazak nekih sudija u Den Hag, a što je dovelo i do prolongiranja izricanja konačne odluke u ovom predmetu u kojem je suđenje počelo 2012. godine.
Prema utvrđenoj proceduri, Žalbeno vijeće može prvostepenu presudu da potvrdi u cijelosti, da je u nekom dijelu preinači ili da je ukine i naloži novo suđenje.
Tokom procesa protiv Mladića, koji je počeo 16. maja 2012. i trajao 530 dana, izvedena su 592 svjedoka, te predočeno oko 10.000 dokaznih materijala, a Haški tribunal je u obzir uzeo i 2.000 presuđenih činjenica.
Nakon što je u bijegu proveo gotovo 16 godina, on je uhapšen u Srbiji 26. maja 2011. i prebačen u Hag, odnosno pritvorsku jedinicu u Scheveningenu 31. maja 2011. godine.
Prvu optužnicu protiv Mladića Haško tužilaštvo je podiglo 24. jula 1995. godine i nakon toga je, dok se on skrivao od suočavanja s pravdom, revidirana četiri puta. Posljednji put 16. decembra 2011. godine, a u svrhu što efikasnijeg suđenja, pa su u njoj (optužnici) zadržani samo najteži ratni zločini, počinjeni u Bosni i Hercegovini.
Izvor: Faktor/FENA
