Dan Armije RBiH u Mostaru: Da nije bilo Armije, ne bi danas bilo ni nas

Povodom 15. aprila, Dana Armije RBiH Jedinstvena organizacija boraca HNK u saradnji s ostalim boračkim organizacijama organizirala je niz manifestacija u posljednja tri dana, a centralni skup i čas historije održan je na mostarskim Šehitlucima. O važnosti dešavanja prije 26 godina govorili su najvažniji ljudi iz tog vremena.
Ratni komedant 441. slavne viteške brigade Armije RBiH i današni predsjednik Jedinstvene organizacije boraca HNK, Semir Drljević Lovac kazao je kako je Armija poslije Washingtona i Dejtona otišla u historiju jer je izborena jedinstvena i nedjeljiva država ravnopravnih naroda, koja je dobila svoje jedinstvene Oružane snage.

“Naši saborci i danas protestuju, ali to nema veze s Armijom, to je stvar politke koja za razliku od Armije nije izvršila svoj zadatak, a Armija je svoj izvršila u potpunosti. Danas imamo 1.600 udruženja i svako nešto priča, a ja odgovorno tvrdim da smo 1992. godine, kad sam ja bio komadant bataljona, imali informatičara, računare i kartone za sve vojnike. Nikome nije jasno šta se poslije desilo”, kazao je Drljević.

Semir Drljević Lovac kazao je kako se tada bilo jedinstveno i bespkompromisno u borbi za državu jednakopravnih građana i naroda, a kako kasnije kad je politka donijela zakone, nastalo je hiljade organizacija.

“Meni i mojim saborcima smeta što danas svako ima pravo da našom armijskom zastavom mlati gdje god hoće, da je veže sa zastavama koje su osuđene u Hagu i mi to nećemo podržati”, kazao je na kraju Drljević, napomenuvši moguće iniciranje zakona kojem bi se zaštitila upotreba vojne armijske zastave.

Predsjedavajući Skuptšine HNK i također ratni komadant Šerif Špago, izjavio je ovom prilikom da danas ipak treba više optimizma jer se obilježava dan koji je uz Dan nezavinosti i Dan državnosti, najvažniji u historiji ove države.

“Tad smo dobili svoje oružane snage koje su u kasnijim borbama odbranile Bosnu i Hercegovinu, stvorili preduslove da se potpiše Dejtonski sporazum, te dalja reintegracije zemlje. Nažalost, ovaj poslijeratni proces ide sporije, ali smo svi optimisti da će buduće generacije živjeti u demokratskoj državi koja će svojim građanima stvoriti uslove za normalan život”, naglasio je Šerif Špago.

Ratni komadant Esad Humo kazao je da danas ovaj dan doživljava s pomiješanim emocijama i razmišljanjima šta se moglo drugačije uraditi u posljednjih dvadeset godina, ne u ratu.

“Razmišljam koliko je do nas boraca i koliko je istinito da revolucija jede svoju djecu te da li oni koji danas vladaju razumiju ono vrijeme prije dvadeset i pet godina. Znam da bi opet i ja, kao i većina, iako smo danas nezadovoljni, ostali kao i onda, ne bi otišli… Pitam se, kome ova obilježavanja danas služe, da li samo nama ili su poruka nekim drugima. Puno je pitanja koja ni sam nisam riješio. U svakom slučaju je dobro se posjetiti i da se ne zaboravi, jer da nije bilo otpora, ni nas ne bi bilo ovdje. To je jedina utjeha”, emotivano je kazao Humo.

klix.ba

Related posts