Da li pandemija ide svome kraju, a maske postaju prošlost

BBC-jev novinar specijaliziran za zdravstvene i znanstvene teme Džejms Galagher objavio je veliku analizu, ali i razgovor s virologinjom na temu konačnog završetka pandemije.

Kako kaže na samom početku teksta nema ko se u posljednje dvije godine nije zapitao je li pandemija konačno gotova i kada ćemo napokon ponovno moći normalno živjeti. Oba spomenuta pitanja on je postavio stručnjacima te je na oba dobio odgovor vrlo skoro.

U tekstu piše i kako je sve snažnije uvjerenje kako će omikron pandemiju u Ujedinjenom Kraljevstvu privesti kraju, ali da se to neće dogoditi tako da netko pucne prstima, a virus će nestati. Umjesto toga, tvrdi, morat ćemo se naviknuti na riječ “endemski” virus, što znači da će koronavirus definitivno ostati prisutan među ljudima, piše BBC.

Normalizacija života

U nastakvu je pitanja o završetku pandemije postavio profesoru Žulijanu Hiskoksu, šefu katedre za infektivne bolesti i globalno zdravlje na Sveučilištu u Liverpulu.

Jesmo li, dakle, doista na pragu nove ere koronavirusa i što će to značiti za naše živote?

– Gotovo da smo tamo, ovo sada je početak kraja, barem u Ujedinjenom Kraljevstvu. Mislim da će nam se životi tijekom 2022. gotovo u potpunosti vratiti u pretpandemijsko vrijeme – kaže profesor.

U nastavku teksta navodi se kako se naš imunitet mijenja. Naime, novi koronavirus pojavio se prije dvije godine u Vuhanu i tada smo bili ranjivi. Radilo se o potpuno novom virusu, s kojim naš imunološki sietm do tada nije imao nikakvog doticaja. Uz to niti smo imali lijekove niti cjepivo protiv koronavirusa. 

Širenje eksplozivno

– Posljedica je bila kao da je netko pucao iz bacača plamena u tvornici pirotehnike. Covid se svijetom proširio eksplozivno, ali požar koji je izazvao ne može gorjeti istim intenzitetom vječno – stoji u tekstu.

Kaže i kako su otpočetka postojale dvije opcije, ili da ćemo istrijebiti koronaviurs ako što je učinjenom s ebolom u zapadnoj Africi ili da će se siatuacija sama smiti, virus će ostati među nama i rpisružiti se nizu endemskih bolesti poput prehlade, HIV-a, ospica ili tuberkuloze.

Upravo ova druga opcija mnogim se stručnjacima činila neizbježna jer se radi o virusu koji se širi zrakom i to prije nego što se kod zaraženih pojave simptomi.

– Endemičnost je ugravirana u ovaj virus. Vrlo sam optimistična. Uskoro ćemo biti u situaciji u kojoj virus cirkulira, a pritom vodimo brigu o zaštiti najugroženijih, dok ćemo za sve ostale prihvatiti da će se zaraziti. Prosječnoj osobi neće se dogoditi ništa – kaže dr. Elisabeta Gropeli, virologinja sa Sveučilišta u Londonu St. George.

Nova varijanta

Inače, epidemiolozi neku zarazu smatraju endemskom kada je njezino širenje konzistentno i predvidljivo, a bez iznenadnih eksplozija broja slučajeva kakve smo imali u valovima ove pandemije. Ipak, profesorica Azra Gani, epidemiologinja s londonskog Imperial koledž, kaže da drugi ljudi koristeći izraz “endemski” misle na život s koronavirusom, ali bez restrikcija. Ona smatra da ćemo do toga doći “iznimno brzo”.

– Čini se da je dugo trebalo do ove faze, ali prošlo je samo godinu dana od početka cijepljenja, a već smo i zbog toga slobodniji nego prije – kaže Gani.

Jedino što bi sada moglo poći po zlu i usporiti kretanje prema kraju pandemije je pojavljivanje nove varijante, koja bi mogla postati dominantnija od omikrona, a pritom izazivati teže kliničke slike. Gani napominje i da to što je neka zaraza endemska ne znači da je bolest blaga.

– Imamo nekih stvarno opakih ubojitih zaraznih bolesti koje smatramo endemskima. Boginje su bile endemske tisućljećima, ali svejedno su ubile trećinu svih zaraženih. Malarija je endemska pa svake godine izazove 600.000 smrtnih slučajeva – pojašnjava Gani.

  • Bit će i onih koji će umirati i od endemskog covidaFOTO: ILUSTRACIJA

Znakovi smrtonosti

Kada se radi o koronavirusu, stručnjaci tvrde da se već vide znakovi da on postaje manje smrtonosan kako vrijeme prolazi, a ljudski organizam se upoznaje s njime i uči kako se boriti protiv njega. U Ujedinjenom Kraljevstvu građanima je ponuđenu vakcinaciju, uključujući i buster dozu, a kroz populaciju su prošli valovi četiriju različitih varijanti istog virusa.

– Kada omikron odradi svoje, imunitet u Ujedinjenom Kraljevstvu bit će visok, i to barem neko vrijeme – tvrdi profesorica Elenor Rajli, imunologinja sa Sveučilišta u Edinburgu.

Usprkos svemu, visoka stopa zaraze imala je i visoku cijenu, samo u Ujedinjemo Kraljevstu preminulo je više od 150.000 ljudi. Ipak, zaraze je i imunološkim sistemima ostavila zaštitu. Taj stečeni imunitet s vremenom će oslabjeti pa valja očekivati da ćemo od koronavirusa obolijevati i u budućnosti, ali i oslabjeli imunitet bi trebao smanjiti mogućnost razvijanja ozbiljnije bolesti.

Profesor Hiskoks, inače član i posebnog savjetodavnog odbora britanske vlade za nove respiratorne viruse, objasnio je da to znači da velika većina oboljelih u budućnosti neće imati ozbiljnije simptome.

– Bila to nova ili stara varijanta, većina nas će, baš kao kad se zarazimo koronavirusom koji izaziva običnu prehladu, šmrcati i imat će možda blagu glavobolju, a nakon toga ćemo ozdraviti – govori Hiskoks.

Endemski covid

Nažalost, bit će onih koji će umirati i od endemskog covida, ti će biti stariji ili imunokopromitirati, koji i sada spadaju među one najugroženije. U tekstu stoji da ćemo morati odlučiti kako ćemo živjeti uz tu činjenicu.

– Ako ne želite tolerirati nijednu smrt od koronavirusa, onda ovo nije gotovo i na stolu je čitava lepeza restrikcija. Ali, gledajte, u nešto težoj sezoni gripe imamo po 200-300 mrtvih na dan [u Britaniji] i nitko ne nosi ni masku niti prakticira socijalno distanciranje. To je možda linija koju bismo morali povući i kod koronavirusa – kaže Hiskoks. Dodaje i kako ne očekuje da ćemo u budućnosti zbog covida ponovno imati lokdaun ili ograničavanja velikih okupljanja. Isto tako, on očekuje da će ove godine masovna testiranja na covid biti ukinuta.

Naglašava, pak, kako će cijepljenje protiv koronavirus, za one najranjivije, svake godine biti realnost.

– Morat ćemo prihvatiti činjenicu da će sezona gripe ubuduće biti i sezona korone i da će nam to predstavljati određeni izazov – smatra dr. Gropeli.

Profesorica Rajli vjeruje da nakon omikrona neće više biti potrebe za nošenjem maski

FOTO: ILUSTRACIJA

Nošenje maski

Ipak, još nije jasno koliko će teške biti zime i hoće li biti teže nego inače s obzirom na to da i od covida i od gripe najčešće umiru isti ljudi. Kao što je jedan znanstvenik rekao, podsjeća BBC, ne možete umrijeti dvaput.

Profesorica Rajli vjeruje da nakon omikrona neće više biti potrebe za nošenjem maski iako vjeruje da ljudi koji ih nose neće više biti tako rijedak prizor, baš kao u nekim dijelovima Azije gdje ih ljudi samoinicijativno nose u većim gužvama.

– Izvjestan scenarij je da nam život neće izgledati puno drugačije nego što su izgledali 2019. godine – dodaje još profesorica Rajli. Na kraju BBC upozorava da dobar dio svijeta, za razliku od Ujedinjenog Kraljevstva, još nije u ovoj fazi. To se najprije odnosi na siromašne države i kojima puno ljudi njoš nije dobilo ni prvu dozu, a kamoli drugu ili booster. Također, misli se i na države koje imaju tvrdi lockdown i manjam prirodne imunosti u populaciji.

Svjetska zdravstvena organizacija također smatra da još treba dosta vremena proći da se koronavirus nazove endemskim.

– Za svijet je to još uvijek pandemija i akutna hitna situacija – zaključila je ona.

IZVOR: AVAZ

Related posts