Posljednji skandal CIK-a BiH, a u vezi s eventualnim izmjenama izbornog zakona naše zemlje, kulminacija je dugotrajnih antidržavnih napada i uplitanja dvojca Dodik – Čović. Dio je ovo analize Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije iz Ljubljane, koji su predvidjeli posljedice selektivnih promjena izbornog zakona.
Pokušaj protivustavnog mijenjanja izbornog zakona BiH u saradnji s političkim opcijama na čijem su čelu Milorad Dodik i Dragan Čović – direktno podriva integritet i opstojnost BiH. Navodi se ovo u analizi IFIMES-a, u kojoj se, između ostalog, tvrdi da navedeni dvojac kontrolom državnih institucija pokušava nametnuti ono što nisu uspjeli u parlamentu – provedbu sudske odluke po apelaciji Bože Ljubića. Ipak, postoji i viši cilj – stvaranje krizne situacije koja bi dovela do razbijanja BiH i formiranja dugo traženog trećeg entiteta.
“Jasno je da Lex Čović, odnosno promjene izbornog zakonodavstva, ima zadatak da se osigura izbor člana Predsjedništva, a u ovom slučaju radi se o reizboru Dragana Čovića na to mjesto. Međutim, ni to nije pitanje – cilj je da se izazove ponovo konflikt, da eskalira sukob“, kaže Zijad Bećirović, direktor IFIMES-a.
Podsjećaju da je upravo Ustavni sud BiH poništio raniju intervenciju OHR-a na Ustav Federacije usvajajući apelaciju Bože Ljubića. OHR je bio izričito protiv Ljubićevog prijedloga, ali mišljenje nije uvaženo. U evropskoj praksi ne postoje legitimni predstavnici etničkih zajednica, niti neravnopravno biranje, do čega bi doveo prijedlog koji zastupa HDZ BiH.
“Jasno je da međunarodno pravo i konvencije imaju prioritet nad domaćim sudovima. Treba rješavati ostala pitanja političkim dogovorima, ali ne na način kao što to želi Daragn Čović – da koristi princip proporcionalnosti i princip pariteta tamo gdje to njemu odgovara. To se ne može miješati. Kad bi rekli narodnim jezikom – to je kao miješati jabuke i kruške”, upozorava Bećirović.
Ne bude li dogovora, bit će blokada. Jasno je to za Večernji list poručila Borjana Krišto, zamjenica predsjednika HDZ-a BiH. Zakon se ne može naknadno mijenjati, te je – poručuje Krišto – najteži teret na bošnjačkim političarima.
Gdje je u svemu međunarodna zajednica? Visoki predstavnik Valentin Inzko je kao probni balon ponovio raniji stav o jednom predsjedniku i dva potpredsjednika u BiH. Nekoliko je varijanti u pripremi međunarodne zajednice. Osnove su:
– da predsjedavajući Vijeća ministara BiH dolazi iz stranke s najviše zastupnika u Parlamentu BiH bez nacionalne rotacije
– da se utvrde jasne nadležnosti predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske
– ključne funkcije u entitetima, kao npr. u Republici Srpskoj, moraju obnašati osobe iz različitih etničkih zajednica
– u oba entiteta uvesti dom naroda, a ukinuti Vijeće naroda u RS-u
– u Federaciji onemogućiti stvaranje etničkih izbornih jedinica
Iz IFIMES-a poručuju da međunarodna zajednica mora odlučiti da li želi multietničku ili podijeljenu državu, te da, iako HDZ BiH ima pravo na pokušaje manipulacije, CIK nema pravo da na njih nasjeda i zanemaruje temeljne ustavne principe.
https://www.facebook.com/federalna/videos/2101410156541108/
federalna.ba
