Stari grad Bužim smješten je u blizini istoimenog naselja, oko 2 km južno od centralnog dijela općine Bužim, a predstavlja odličan primjer stare tvrđave, koja je u svojoj dugoj historiji predstavljala kontinuitet života kroz različite vremenske epohe.
Uzdignut na nadmorskoj visini od 325 metara, Stari grad Bužim danas predstavlja ruševinu nekad moćne utvrde čiji postanak se vezuje za vrijeme razvijenog srednjeg vijeka.
Grad se u historijskim dokumentima pojavljuje pod dva naziva, u početku Čava, a kasnije Bužim. Ruševina starog grada Bužima sastoji se od gornjeg ili unutrašnjeg i donjeg ili vanjskog grada, ukupne površine cijelog kompleksa 7.267 m2.
Tvrđava sazidana u vrijeme hladnog oružja
Predstavlja zanimljiv primjer starije tvrđave, zidane u vrijeme hladnog oružja, koja je dograđena i učvršćena novim bedemima i kulama. Građena je od lijepo otesane sedre i kamena ljutca ili bihacita. Na ovoj velikoj srednjevjekovnoj utvrdi ističu se kule, puškarnice, odaje, tamnice, bastioni, bedemi i tabije.
Unutrašnja, starija utvrda, nekada je bila u svojstvu manjeg zamka, sa visokim kružnim kulama na uglovima. Krajem 15. stoljeća, zamak je opasan novom utvrdom. Zidovi i kule ove utvrde su dosta niži, a na vrhu su imali položaje za topove.
Unutrašnji grad ima oblik relativno pravilnog četverouglog tlocrta, a u njemu su do danas djelimično očuvani tragovi čatrnje, te zidovi kamene džamije, sazidane po dolasku Osmanlija na temeljima prastare župne crkve sv. Klimenta. Na uglovima unutrašnjeg grada nalaze se okrugle donžon kule, koje su danas u vrlo lošem stanju.
Ulaz u grad je na zapadnom zidu, uz sjeverozapadnu tabiju. Sve do Austro-Ugarske okupacije iznad lučno zasvedenih vrata je postojala kamena ploča, ispisana glagoljicom, na kojoj je bio sljedeći natpis:
“Ovaj grad sazidao je iz temelja, izabrani knez Juraj Mikuličić. U ono vrijeme u Hrvatskoj boljega čovjeka nije bilo. Kod kralja Matijaša bio je poznat po velikom poštenju. Kod cara turskoga poznat kao čovjek koji je cijeloj Ugarskoj zemlji mir našao. I car rimski dobrim ga čovjekom nazivaše. I svaki od tih poglavica ga darivaše, a Hrvati ga na zapovijed herceg Ivaniša pogubiše. Ko se hoće takvim čovjekom zvati neka takav grad iz temelja sazida…”
Natpis se odnosi na gradnju vanjskoga grada koji je dao izgraditi Juraj Mikuličić 1484. godine. Za vrijeme okupacije, jedan austrougarski oficir je tu ploču, kao vrijedan spomenik kulture prenio u tadašnji Narodni muzej u Zagrebu. Danas se ova ploča nalazi u lapidaru Povijesnog muzeja Hrvatske.
Imao funkciju grada, kastela, zatim tvrđave, džamije i tvrđave kuće
Po građevinsko-arhitektonskim karakteristikama grad predstavlja tipično renesansno ostvarenje, iako ima elemenata romantičkog i gotičkog stila. U prošlosti je bio multifunkcionalan, te je imao funkciju grada, kastela, zatim tvrđave, džamije i tvrđave kuće. Početkom 19. stoljeća u dvorištu vanjskog grada nalazila su se 22 stambena objekta starobosanske arhitekture.
Dolaskom islama u tvrđavi je djelovala prepisivačka radionica u kojoj se njegovalo prepisivanje Kur'ana. Ljudi koji su tu radili su ostavili u privatnim kolekcijama mnogo rukopisnih knjiga i Kur'ana. Tako se u jednom dokumentu navodi da je 1620. godine Hasan, sin Behramov koji je pripadao bužimskoj posadi, prepisao jedno poveće djelo, na čijem kraju se potpisao kao vođa islamske Krajine.
Na Starom gradu u Bužimu se nalazila i srednjevjekovna nekropola stećaka. Stećci su ugrađivani u zidine ovog grada. Na ulazu u vanjski grad u zidinama su bili uklesani slijedeći simboli: oklopljena ruka sa buzdovanom i nadžak, vojnik sa zastavom, polumjesec, nekoliko zvijezda, ostve i dvije ptice. Navedeni simboli su vjerovatno dio heraldičkih predstava vladara bužimskog grada.
Danas se ovaj srednjevjekovni grad nalazi u vrlo lošem stanju i već odavno ga nagriza zub vremena. Pod zaštitu države je stavljen 1951., a u Registar nepokretnih spomenika kulture upisan je 1961. godine. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika u julu 2003. godine kompleks Starog grada Bužima proglasila je nacionalnim dobrom. Na taj način, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je preuzela odgovornost za njegovu zaštitu, konzervaciju i rehabilitaciju. U nekoliko zadnjih godina započela su određena arheološka istraživanja te izrada projektno-tehničke dokumentacije za restauraciju unutrašnjeg grada.
Nekada centralno mjesto vojne i civilne vlasti u Bužimu, ova oronula i napuštena srednjevjekovna tvrđava danas željno očekuje povremene posjetioce, znatiželjnike, ljubitelje starina i kulturno-historijske baštine. I pored toga što je u ruševnom stanju, i dalje je prisutno veliko interesovanje za njenu posjetu, kako lokalnog stanovništva, tako i ljudi izvan općine Bužim.
/klix.ba
