Bosna i Hercegovina ima oko 90 multimilionera.
Barem tako tvrdi američki portal Wealth-X. Prema istom izvoru, njihovo bogatstvo se procjenjuje na 9 milijardi dolara. Prema metodologiji rada Wealth-X, svaki pojedinac čije bogatstvo prelazi 30 miliona dolara, spada u kategoriju multimilionera. To podrazumijeva gotovinu, nekretnine, umjetnine, avione, helikoptere, luksuzne automobile, ali i dionice.
Marijan Primorac
Među najbogatijima su hercegovački poduzetnici Marijan Primorac, poznat po zastupništvu i distribuciji cigareta Tvornice duhana Rovinj u BiH koji raspolaže kapitalom od 60 mil EUR.
“Bili smo u pravo vrijeme na pravome mjestu”, u jednom intervjuu odgovorio je Marijan Primorac.
Marijan Primorac je poznat kao osoba koja je Ivi Sanaderu na vrhuncu njegove moći kupila blindirani BMW, koji je poslije, nakon izbijanja afere, vraćen tvornici. O tome je Primorac svjedočio 2011. na sudu riječima: “Sanader je bio bog i batina, kupio sam mu prvi blindirani BMW”, što su mediji prenijeli pod kao – “tajkun kao bankomat bez dna”.
Porodica Hastor
Među bogate u BiH se ubrajaja se i Nijaz Hastor iz Sarajeva, vlasnik “ASA Prevent grupacije”, čije bogatstvo su naslijedili njegovi sinovi. Braća Kenan i Damir Hastor, nasljednici poslovnog carstva koje je stvorio Nijaz Hastor kroz Prevent i ASA grupu, predvode listu najbogatijih privrednika u BiH.
O privatnom životu Nijaza Hastora i njegove porodice ne zna se mnogo. Hastor je u braku i ima dva sina, Damira i Kenana Hastora, koji su odrasli u Wolfsburgu i nakon školovanja u SAD preuzeli menadžerske pozicije i upravljaju poslovima kompanije iz Wolfsburga, gdje i dalje žive.
Iako su jedni od najbogatijih u BiH, braća Hastor daleko su od medijskih reflektora i za bh. javnost nepoznanica. Mada su se našli na vrhu ovogodišnje liste sa 771 miliona KM ukupnog prihoda, imajući u vidu da je grupacija Prevent prisutna s firmama kćerkama u Njemačkoj, Austriji, Rumunjskoj, Španjolskoj, Brazilu, Mađarskoj i Turskoj, stvaran ukupni prihod grupacije na globalnoj nivou je znatno veći.
O prijeratnim poslovnim počecima Nijaza Hastora se ne zna mnogo, izuzev da je angažmanom bio vezan za Tvornicu automobila Sarajevo (TAS) te da je u Njemačku otišao prije izbijanja ratnih sukoba. U toj zemlji je nastavio razvijati biznis naslonjen na njemačku automobilsku industriju.
Njegov uspon u BiH kreće s osnivanjem brenda ASA 1995. godine i niza vezanih firmi. ASA Auto je sve do 1. jula 2015. bio ovlašteni uvoznik vozila marke Volkswagen, Audi, Seat, Škoda i Porsche sa kojima je poklopio skoro polovinu tržišta prodaje novih automobila.
Iako se rijetko pojavljuje u javnosti i komunikaciju sa medijima radije ostavlja portparolima pojedinačnih firmi, poznato je da je i veliki zaljubljenik u svoju domovinu.
Petar Ćorluka
Među najbogatijim je i hercegovački poduzetnik Petar Ćorluka sa kompanijom Violeta koja se bavi uz ostalo prozvodnjom toaletnog papira i papirne galanterije.
“Ne volim da se mene izdvaja kao pojedinca od mojih 900 zaposlenika. Mi dijelimo sudbinu uspjeha i neuspjeha. Mislim da je poduzetnicima najvažnije da se okrenu radu i da se uzdaju u sebe najviše, a onda će se najviše i potruditi. Što se tiče politike, mislim da je njena svrha da ne koči razvoj. Ja nisam osjetio ni neko kočenje ni neku pomoć”, kazao je Ćorluka medijima.
Poput porodice Hastor, vlasnika Prevent grupacije i Petar Ćorluka rijetko istupa u javnosti. Njegova porodica nije dio jet seta, svi su osim supruge zaposlenici kompanije, koji za to primaju platu.
“Vozim sedam godina starog Mercedesa. Vozam ga dok je ispravan. Nisam opterećen luksuzom – bitno je da služi svrsi”, navodi Ćorluka.
Fahrudin Radončić
Od biznismena koji imovinom konkurišu za listu najbogatijih Bosanaca i Hercegovaca je i Fahrudin Radončić, donedavno vlasnik dnevnog lista Avaz, danas predsjednik stranke Savez za bolju budućnost.
2012. godine, da bi postao ministar sigurnosti i izbjegao sukob interesa, Radončić se morao „osloboditi“ kompanije. Umjesto da je proda, on je odlučio u, mnogi tvrde fiktivnoj, brakorazvodnoj parnici medijsko carstvo vrijedno više od 100 milijuna eura prepustiti bivšoj supruzi. Tako je Azra Radončić, s kojom Fahro ima dvoje djece, postala „najpoželjenijom samohranom majkom u BiH“.
Radončić se u javnosti ne ističe pretjerano svojim bogatstvom. Poznato je da ima zrakoplov “cessnu“, jahtu i luksuzni cadillac, ali ga paparazzi nikada nisu uspjeli „uhvatiti“ u uživanju ovog luksuza. Bliski njemu kažu da je pravi radoholičar i da vrlo malo vremena provodi na odmoru. Kada to radi, omiljena destinacija mu je rodni kraj, odnosno Plav i Gusinje, gdje je napravio i novu kuću.
Senad Džambić
Bogataš u BiH je i kompanija Bingo u vlasništvu tuzlanskog privrednika Senada Džambića. Bingo ima i većinsko vlasništvo u Majevica d.d., proizvođaču grickalica, koju su preuzeli kada je kompanija bila u stečaju. Ukupan prihod tih dviju kompanija u 2014. iznosio je 570,3 milijuna KM, a ulaganje u Majevicu pokazatelj je Džambićevih namjera da poslovanje s trgovine proširi i na proizvodnju. Osim Majevice, Bingo ima većinski udio u još deset kompanija u BiH koje se bave nekretninama, proizvodnjom odjeće i prikupljanjem otpada.
Urbana je legenda da je Senad Džambić, električar po struci, i jedan od najbogatijih Bosanaca, dobio pozamašnu svotu novca na nagradnoj igri u inostranstvu, nakon čega je u Tuzli otvorio svoj prvi trgovački objekat simboličnog naziva “Bingo”, danas jedan od dva najveća maloprodajna lanca u BiH.
Jedan je od rijetkih najbogatijih ljudi u BiH koji živi u stanu, i to u, za njegova primanja, skromnih 100 kvadrata, sa četvero djece. Iako je priča o lutriji zanimljiva, on objašnjava da to i jeste samo legenda.
“Prije rata, negdje 1985. godine, dvojica braće i ja imali smo košnice. Bilo je tu nekih 120 košnica na autobusu. Godišnje smo znali da proizvedemo i do 30 tona meda. Prije rata devedesetih radio sam u rudniku, a držao sam i bilijare i flipere. Kasnije sam uveo i poker-aparate. Od 1985. bavio sam se time i nastala je firma. Asocijacija na „Bingo“ potiče iz tog vremena. Nisam dobio novac na lutriji, pa uložio. Počelo je i razvijalo se ovako kako vam pričam. Zaradimo nešto i odmah uložimo i sve tako”, rekao je jednom prilikom Džambić za medije.
Njegovo bogatstvo se mjeri stotinama miliona, ali on tvrdi da je i te kako zadužen.
“Kada bih prodao „Bingo“, izdao bih sve. To bi bila katastrofa i za mene i za moje saradnike i za kooperante, proizvođače… Jer, niko vam ne bi mogao garantovati da će i dalje otkupljivati ono što proizvodite. Meni je važno da sam zdrav. Jedem dvaput dnevno, vodim računa o sebi… I sad da prodam, imao bih nekih para, ali to, opet, moram u nešto uložiti, raditi. I da opet idem ispočetka”, rekao je medijima ovaj tuzlanski poduzetnik.
Pero Gudelj
Gudelj je osnivač i vlasnik preduzeća FIS Vitez koji ima 250 miliona KM prihoda. Rođen je 26. maja 1955. godine u selu Gornja Večerska kod Viteza. Često je u svojim javnim istupima sam znao reći da je odrastao u siromašnoj porodici i da mu je još kao djetetu san bio da sebi u školi može priuštiti sendvič ili pecivo.
Gudelj je 1987. godine otvorio kafić i prvu videoteku, koja je bila preteča i prvoj privatnoj televiziji. A onda je devedesetih počeo s trgovinom koja se danas razvila do ogromnih razmjera. Od prvobitno zaposlenih desetak, danas Gudeljeve firme upošljavaju oko 3.000 radnika, a u dane vikenda prodajni centar u Vitezu posjeti i do 50.000 ljudi iz cijele BiH, ali i susjednih zemalja. Uz viteški, Pero Gudelj vlasnik je još 13 prodajnih objekata u BiH i dva u Hrvatskoj.
Gudelj se dokazao i u proizvodnji i plasmanu namještaja na domaće i tržište Evropske unije, a odnedavno stvara i turistički brend poznat kao hotelski kompleks „Eko-Fis“ na Vlašiću. Cijeni se da je Gudelj jedan od najbogatijih ljudi u BiH, a među milionere svrstalo ga je prije nekoliko godina i hrvatsko izdanje magazina “Forbes”.
Gudelj je i prvu videoteku, kao i kasnije veliku firmu bio nazvao FIS. I to po fis-duru iz kojeg je, kako je kazivao, često počinjao svirku, odužujući se tako muzici i harmonici za prvih 120.000 njemačkih maraka koje je, prema njegovim tvrdnjama, zaradio svirajući.
Automobila i kuća ima koliko treba, a kvadrata hala i poslovnih prostora da i ne zna. Na koje god se brdo popnete iznad Lašvanske doline, teško ćete vidjeti šta Pero sve ima. Živi na jednom takvom brdu, okružen šumom i s pogledom na Poslovni centar.
/source.ba
