Dom kulture u Bosanskoj Krupi jedinstven je spomenik kulture kroz koji su u njegovom historijskom razvoju prošle brojne poznate ličnosti i gdje su održani značajni kulturni događaji i manifestacije.
Zgrada Doma kulture u Bosanskoj Krupi prepoznatljiva je po svom specifičnom arhitektonskom stilu. Sagrađena je krajem 19. i početkom 20. stoljeća na površini od 1.000 m2 i predstavlja jedinstveno kameno zdanje na širem prostoru Balkana.
“Izgradnja je započeta u doba Austro-Ugarske 1897. godine i to specifičnim kamenim blokovima koji su klesani na majdanima u podnožju Grmeča i dovezeni su na tadašnji plato kako bi bio izgrađen ovaj objekt. Radi se o velikim komadima, od kojih su neki dimenzija 1 m x 80 cm. Interesantno je da je to sve sagrađeno ručno, a kamenje je u gradnji dizano pomoću konopaca i tada prisutnih tehnika. S današnjih arhitektonskih gledišta, sve je urađeno besprijekorno i, što se kaže, zategnuto pod konac”, rekao je za Klix.ba Salih Suljanović, umjetnik iz Bosanske Krupe i direktor Gradske galerije.
Operne predstave, filharmonije, simfonijski orkestri…
Prema njegovim riječima, gradnja Doma kulture trajala je od 12 do 15 godina, dok u konačnici objekt nije bio gotov. Prvo je izgrađen prednji dio sa četiri stuba po kojima je ovaj objekt i prepoznatljiv, a godinama se gradio ostatak zgrade.
“Počevši od 1914. godine, sva kulturna dešavanja u Bosanskoj Krupu dešavala su se u objektu Doma kulture. Godine 1920. počela su raditi kulturno-umjetnička društva Gajret, Prosvjeta i dr., odnosno društva s nacionalnim predznakom, a nakon Drugog svjetskog rata zajedno s kulturnim društvima Dom kulture su koristile mnoge tadašnje državne organizacije. U tom periodu je to bilo veoma aktivno mjesto, ne samo u ovoj općini, već i u širim okvirima. Tu su gostovale različite operne predstave, filharmonije i solisti iz Sarajeva, Zagreba i Beograda, naprosto nema velikog simfonijskog orkestra iz tog doba koji nije gostovao u Bosanskoj Krupi i Domu kulture”, objasnio je Suljanović.
Kroz historijski razvoj bosanskokrupsku kulturu obilježili su i mnogi pjesnici, pripovjedači, književni kritičari, historičari, muzičari, slikari, udruženja likovnih umjetnika, gradski horovi, kulturno-umjetnička društva i dr., a skoro svi su radili i stvarali u objektu Doma kulture.
Brojne poznate ličnosti djelovale i stvarale u Domu kulture
“Radi se o poznatim akademskim slikarima Lazaru Drljači, Kosti Hakmanu, Enveru Krupiću i Bošku Karanoviću. Svakako, Krupa je poznata i po našem književniku Branku Ćopiću koji je rođen nedaleko od Bosanke Krupe u selu Hašani. Tu je i filozof i humanist Safet Krupić, o kojem bh. javnost malo zna, a koji je ubijen u koncentracionom logoru Jasenovac. Svakako, tu je i reis Džemaludin Čaušević koji je ostavio neizbrisiv trag u periodu u kojem je djelovao. Punim ustima možemo reći da imamo toliko velikih ljudi iz različitih oblasti i da je Bosanska Krupa bila mjesto rođenja poznatih historijskih ličnosti”, rekao je Suljanović.
Dom kulture u Bosanskoj Krupi preživio je Prvi i Drugi svjetski rat, iako je u Drugom svjetskom ratu bio bombardovan. Objekt je dosta stradao i u posljednjem ratu, a unutrašnjost je bila potpuno devastirana. Rekonstrukciju zgrade nakon rata devedestih godina finansirala je asocijacija Ponti di Pace kada je saniran prostor Gradske galerije i Kamernog teatra.
“Sanacija je započeta 1999. godine i trajala je osam godina, a u tom periodu mi smo vjerovatno bili jedini dom kulture u tako malom mjestu koji je našao donatora za obnovu jednog spomenika kulture. Tada je sanirana mala sala gdje je izgrađen Kamerni teatar, potom izložbeno-galerijski prostor, velika sala i veliki hol. Vanjski dio je nedirnut i on je ostao u konturama kako je i sagrađen”, istakao je Suljanović.
I danas Dom kulture u Bosanskoj Krupi radi u sasvim solidnom izdanju i organizira različite događaje.
“Trenutno se zgrada Doma kulture sastoji od velike i male sale. U maloj sali i Kamernom teatru održavaju se sve manje manifestacije, promocije knjiga, književni susreti i ostalo. Do male sale nalazi se Gradska galerija koja je ponos grada kada je riječ o kulturi, a u njoj se održava 10-15 izložbi tokom godine. Velika sala služi za veće manifestacije, kao što su Veče sevdaha ili Djeca pjevaju hitove, koja je jedna od najdugovječnijih manifestacija na ovim prostorima, književni susreti Stazama djetinjstva koji su vezani za ime i djelo Branka Ćopića i okupljaju eminentne umjetnike iz BiH i regiona, kao i sve gostujuće pozorišne i scenske predstave koje se mogu prikazati u Domu kulture. Sve u svemu, mogu reći da to doista dobro funkcioniše i da smo dobro tehnički opremljeni. Naravno, novca za kulturu uvijek fali, no u današnjim uvjetima Dom kulture u Bosanskoj Krupi radi i djeluje sasvim dobro”, kazao je za kraj Suljanović.
