Srednjoškolac Nedim, koji je sa kolegom osmislio samoobnavljajući beton: U BiH ima potencijala za nauku, ali fali angažmana

Na nedavno održanoj Bosepo olimpijadi u Sarajevu, srednjškolci Nedim Korčić i Adnan Alijagić su osvojili srebrenu medalju za svoj projekat ‘’Wolweinizing concrete’’. Ovom medaljom ostvarili su uslove za takmičenje i na Internacionalnoj olimpijadi ‘’Golden climate’’, koja će se idućeg mjeseca održati u Keniji.

Nedim je za Source portal govorio o cijelom procesu pripreme projekta, o Bosepo olimpijadi, ali i o svojim planovima za budućnost.

‘’Bosepo olimpijada se održava svake godine, a Adnan i ja smo već od prvog razreda imali želju da se prijavimo, a ove godine na to su nas potaknuli i naši profesori. Pripreme projekta su tekle dosta dugo, prvo je nastupila faza istraživanja, nakon toga smo počeli raditi na samom projektu, pa sve do krajnje faze i samog eksperimenta. Ono što je potrebno da bi se učestvovali na takmičenju je znanje o projektu i volja učesnika – uz to je sve moguće’’, objašnjava Nedim.

Njihov projekat ‘’Wolweinizing concrete’’ ili ‘’Samoobnavaljajući beton’’ je na Bosepo olimpijadi izazvao veliko interesovanje, a Nedim nam je objasnio o čemu se tu zapravo radi i po čemu je njihov projekat tako interesantan.

‘’Pravili smo beton koji se sam obnavlja uz pomoć bakterije Sporosarcina pasteurii ili Bacillus pasteurii. Bakteriju smo uzgojili na Biotehničkom fakultetu, a sam uzgoj je trajao mjesec dana. Pronašli smo je u mulju kanalizacionih sistema. Pored nje u beton smo pomiješali i hemikalije koje služe kao nutrienti bakteriji. Bakterija radi na principu pretvaranja hemikalija u krečnjak, koji popunjava pukotine, te spriječava doticaj vode sa armaturom u betonu, te njenu oksidaciju i slabljenje. Pukotine na već postojećim građevinama smo planirali riješiti tako što ćemo poprskati suspenziju bakterije i vode na mjesto pukotine. A samoobnavljajući beton bi se koristio u izgradnji budućih struktura te bi bio ekonomičniji i sigurniji”, objašnjava Adnan, te ističe da im je za projekat bilo potrebno šest mjeseci

”Samo istraživanje o projektu je trajalo dva mjeseca, nakon toga prikupljanje podataka, te uzgajanje kulture bakterija je trajalo dva mjeseca. Na kraju eksperiment projekta je trajao još mjesec dana, a u posljednjem mjesecu smo pisali o projektu”.

Nedim je odavno pokazivao zainteresiranost za nauku, a ona se razvijala s vremenom. Ipak, kako ističe, za bilo kakav konkretan korak potrebno je imati prije svega podršku, pomoć, a onda i resurse, koji su potrebni kako bi se bilo kakav posao započeo.

”Zainteresiranost za nauku se javila vremenom. U početku sve ideje o poboljšanju naše sredine su se činile nerealne, ali vremenom uz pomoć naših profesora i takmičenja koji potiču našu zainteresiranost za nauku i inovacije, počeli smo drugačije gledati na ovakve stvari. Vidjeli smo da je uz znanje i želju moguće doprinijeti današnjem društvu”, kaže Nedim, te dodaje kako BiH ima puno potencijala kada je nauka u pitanju:

”Imamo potencijala za nauku, ali on ne može doći do izražaja. U posljednje vrijeme profesori i učenici su počeli raditi puno bolje, ali mislim da i dalje fali malo angažmana, te smatram da ima puno mjesta za napredak”, rekao je.

Iako je posljednjih godina veliki broj mladih napustio BiH, Nedim i Adnan nemaju tu namjeru, jer smatraju da I u Bosni i Hercegovini mogu napraviti dobre rezultate i uspjeti sve što požele.

‘’Nemam konkretne planove za budućnost, ali mislim da mladi trebaju ostati u ovoj zemlji, te pomoći na taj način. Mislim da je moguće ostvariti svoje snove i u BiH’’, rekao je Nedim.

‘’Moji planovi za budućnost su da završim fakultet, a nisam se još tačno odlučio koji ću fakultet upisati, jer imam još godinu da odlučim. Mnogi odlaze iz naše države, ali ja imam druge planove i moj cilj je da ostanem ovdje, jer smatram da mi mladi možemo jedini mijenjati zajednicu u kojoj živimo’’, kazao je za Source Adnan Alijagić.

Kada je riječ o njihovom projektu i onome što bi on poboljšao, Nedim kaže:

‘’Mislim da je samoobnavljajući beton skora budućnost i promjena u pozitivnom pravcu, koja ne bi samo ojačala našu ekonomiju, već poboljšala sredinu u kojoj živimo, te zbog toga predstavlja veliki iskorak prema naprijed’’

Related posts