Nakon što je od 1. februara ove godine počela primjena izmjena i dopuna Zakona o akcizama, kojima je za 0,15 KM povećana posebna cestarina na gorivo, cijena nafte na svjetskom tržištu je vrhunac doživjela 23. maja kada je Brent sirova nafta iznosila 79,8 dolara po barelu.
Od tada pa do danas po pravilu je bilježen pad cijena nafte, uz kratkotrajni rast, tako da je 7. augusta cijena barela nafte iznosila 74,65 dolara. Američko tržište je pratilo kretanje evropskog tako da su jeftinije cijene nafte ostvarene na svim velikim tržištima.
Što se tiče distributera goriva u BiH, smanjili su cijenu goriva za pet feninga sredinom juna i to je bio jedini potez kojim su izašli u susret građanima kojima su cijenu goriva u februaru povećali višestruko u odnosu na 15 feninga novih cestarina.
Iako su građani očekivali nastavak pojeftinjenja, do njega nije došlo, a svakako da je jedan od razloga i izostanak pritiska na nadležna ministarstva i velike kompanije koje vladaju tržištem goriva u našoj zemlji.
Poskupljenje goriva dovelo je i do skupljih cijena taksi usluga, ali i autobuskih karata što se odražava na kupovnu moć građana BiH koja nije na zadovoljavajućem nivou i među najnižim je u Evropi.
Svakako da je lekcija koja se može naučiti iz čitave priče o cijeni goriva ta da pritisak za smanjenje cijena goriva ne treba biti jedan događaj i potez, već kontinuirano praćenje cijena nafte i goriva. Logika privatnog kapitala firmama nalaže da ostvare što veći profit, dok potrošači žele ostvariti uštede.
Ko će u toj igri biti uspješniji ovisi i od ažurnosti te konstantnog pritiska, a ne samo kratkotrajnih briga za narod radi dobijanja jeftinih poena.
Za kraj, i samo Federalno ministarstvo trgovine je objavilo kratak presjek cijena od 1. januara 2018. do 31. maja 2018. Pogledajte sljedeću tabelu, a u vidu imajte i kretanje cijene sirove nafte, i zaključite da li i dalje na benzinskim pumpama litar dizela treba plaćati 2,30 KM do 2,35 KM ili pak treba tražiti da naftaši smanje cijene goriva.
S obzirom na to da se u našoj zemlji dnevno potroši oko tri miliona litara goriva, to u praksi znači da dodatnih pet feninga profita za distributere znači dodatnih 150.000 KM profita na dnevnoj osnovi.
Izvor: Faktor
