Tržišni inspektori u BiH i ove godine su obišli stotine benzinskih pumpi u našoj zemlji, gdje su u samo osam slučajeva ustanovili kako gorivo nije zadovoljavalo propisane standarde. Većinu bh. vozača vjerovatno će iznenaditi ovi podaci s obzirom na to da se iz dana u dan sve više žale na loš kvalitet i visoke cijene benzina i dizela u BiH.
Glavni federalni rudarsko, termo i elektroenergetski inspektor Ferid Osmanović pojasnio nam je kojim tehnikama inspektori vrše analizu kvaliteta goriva na benzinskim pumpama.
Spektometar za pouzdane kontrole
Uz pomoć uređaja spektometar inspektori, kako kaže Osmanović, pouzdano, brzo i jednostavno mogu dobiti informacije o određenim parametrima kvaliteta benzina i dizel goriva.
“Kada je počelo ispitivanje tečnih naftnih derivata 2004. godine, bio je izražen loš kvalitet goriva, dok se posljednjih godina stanje znatno popravilo, što je i rezultat napretka novih tehnologija u rafinerijama te mogućnosti inspekcije da upotrebom spektometra utvrdi kvalitet goriva brzo i efikasno. Naročito je važno što su količine sumpora u dizel gorivu i olova u benzinu smanjene na minimum”, kazao nam je Osmanović.
Federalni inspektori prošle godine su uzeli blizu 4.000 uzoraka goriva na oko 600 benzinskih pumpi FBiH. Tada je evidentirano 13 uzorka koji nisu zadovoljavali kvalitet definisan standardom te su inspektori izdali 26 prekršajnih naloga. Ove godine četiri uzorka nisu zadovoljavala kvalitet definisan standardom.
“U svim registrovanim slučajevima u kojima gorivo nije zadovoljilo standard, radilo se o dizel gorivu BAS EN 590, a standard nije zadovoljavao samo jedan parametar, i to tačku paljenja, čija je vrijednost bila niža od dozvoljene. Ostali parametri bili su u propisanim granicama standarda”, rekao nam je Osmanović.
Najčešći uzrok zbog kojeg dolazi do poteškoća kod tačke paljenja je nepažnja dobavljača prilikom sipanja goriva iz onih cisterni koje istovremeno prevoze dizel i benzin.
U manjem bh. entitetu ove godine također je u četiri slučaja utvrđeno kako uzroci goriva nisu bili ispravni. Kao i u FBiH, snižena tačka paljenja je najčešći uzrok lošeg kvaliteta goriva na pumpama u RS-u. Druga odstupanja odnose se na povećane količine sumpora i predestilisanost, otkrila nam je glasnogovornica Inspektorata RS Dušanka Makivić.
Makivić nam govori kako inspektori u RS-u vrše kontrole goriva ljeti i zimi. Prilikom kontrole uzimaju se po tri uzorka goriva na pumpi i to za ispitni laboratorij, inspekciju te osobu koja je kontrolisana.
“Uzorci se zatim prema propisima zatvaraju, označavaju brojevima i plombiraju olovnim plombama sa žigom Inspektorata RS. Ukoliko ne prihvate rezultate prve analize, vlasnici pumpi mogu u roku od pet dana zahtijevati analizu arbitražnog uzorka kod neutralne ispitne laboratorije”, pojašnjava Makivić.
Saznajemo kako su od januara do juna ove godine inspektori u RS-u izvršili 459 kontrola goriva na benzinskim pumpama, terminalima i skladištima tečnih naftnih goriva, u okviru kojih je uzeto 1.285 uzoraka za laboratorijsku analizu.
U prvih šest mjeseci 2017. godine preko carinskih ispostava u RS-u izvršen je uvoz ukupno 4.255 pošiljki tečnih naftnih goriva, od čega su uvoznici sa sjedištem iz FBiH i Brčko distrikta izvršili uvoz 84 posto pošiljki, a uvoznici iz RS-a svega 16 posto pošiljki.
Slobodan protok robe između entiteta
Najveći problem tržišnih inspektora je kretanje robe između entiteta. Naime, inspektori iz FBiH nisu ovlašteni vršiti kontrole goriva na benzinskim pumpama iz manjeg bh. entiteta, kao što ni inspekcija iz RS-a ne može kontrolisati uvoznike naftnih goriva sa sjedištem u RS-u. Ovakva situacija dodatno otežava mogućnost kontrole goriva jer je protok robe između entiteta slobodan.
Kada se radi o novčanim kaznama za prometovanje goriva koje nisu usklađene s Odlukom o kvalitetu tečnih naftnih goriva, nailazimo na velike razlike između entiteta u BiH. Dok u FBiH pravne osobe prekršaj za promet goriva koja ne zadovoljavaju standarde moraju platiti 5.000 KM, u RS-u te kazne iznose čak 20.000 KM. Kazne za odgovorne osobe iznose 500 KM u FBiH, a u RS-u 5.000 KM.
Iako rezultati inspekcija pokazuju kako se kvalitet goriva na benzinskim pumpama u BiH proteklih godina poboljšao, većina vozača se ne slaže s tim. Povećana potrošnja, kvarovi na automobilima te otežan rad motora samo su neki od razloga nezadovoljstva korisnika naftnih derivata u BiH.
BiH i Makedonija imaju najjeftinije gorivo u regiji. Litar benzina na većini benzinskih pumpi u BiH košta blizu 2,20 KM, a dizela 2,10 KM, dok u Makedoniji litar benzina možete kupiti za 2 KM, a dizela za 1,5 KM. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u ostalim zemljama regije cijene litra benzina kreću se od 2,30 do 2,60 KM te litra dizela od 2,30 do 2,40 KM.
