U toku je obnova Aladža džamije u Foči koja bi trebalo da bude završena do kraja ove godine, a počela je 2014. godine.
Salem ef. Ćemo, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Foča, za Faktor je ispričao kako radovi idu planiranom dinamikom i da je vanjski dio uglavnom završen, te da bi se svečano otvorenje moglo očekivati 2019. godine.
Unutrašnja ljepota džamije
– Aladža već krasi našu Foču. Ponovo je počela blistati svojim sjajem. U toku su unutrašnji radovi, zatim završni na turbetu, kao i pripremni za izradu šadrvana. Radi se i vanjsko uređenje. Glavni zadatak će biti “izrada” njene unutrašnje ljepote. Ona je imala naziv i Šarena džamija što je upravo govorilo o posebnosti njene unutrašnjosti. Očekujemo da će se ove godine svi radovi privesti kraju. Nadamo se kako će svečano otvorenje biti naredne godine i da će opet služiti svojoj svrsi do kijametskog dana – priča nam Ćemo.
Nastavlja da otkako se vratio u Foču, njegova želja je bila obnova Aladža džamije, i da se sa njene munare opet čuje ezan.
– Nadam se da ću ako Bog da biti među prvima koji će proučiti ezan sa munare. Od prvog dana obnove sam ovdje, od čišćenja lokaliteta, uređivanja – kazuje nam Ćemo.
Aladža džamija je izgrađena 1549. godine i slovila je za kulturno-histrijsku znamenitost izvanredne arhitektonske ljepote. Četnici su je srušili početkom 1992. godine, a njeni ostaci su nađeni na dvije lokacije. Jedna lokacija je bila 200 metara južno od željeznog mosta preko Drine. Bila je prekrivena debelim nanosima zemlje, šuta i otpada. Ispod otpada i ostataka nacionalnog spomenika nađena su tijela ubijenih Fočaka.
Druga lokacija je bila udaljena 500 metara od prve, a gdje su nađeni ostaci mihraba. Stručnjaci su konstatirali “zapanjujuću ljepotu i preciznost ulomaka” i dodali kako se “stječe dojam da se Aladža džamija samo dekomponirala, da se rastavila u one fragmente od kojih je i zidana”.
– Radi se o materijalu izuzetne čvrstoće i izuzetno obrađenog, koji je i pored toga što je srušen eksplozivom, i što je teškim mašinama prevezen na lokaciju, još sačuvao preciznost, ljepotu i izuzetnu vrijednost – napisali su stručnjaci.
Naime, kada je srušena Aladža džamija, ostala je priča da se i nakon toga, iz njenog pravca čuo ezan, kao da dolazi sa munare, a munare nema.
Aladža je srušena sa ogromnom mržnjom
– Ta priča o ezanu je sigurno tačna. Bilo je ljudi koji su posvjedočili da su poslije njenog rušenja još određen dio vremena čuli ezan koji je bio jak, jasan, lijep, čist. Pričalo je to i nekoliko Srba koji su živjeli u Foči. Srušena je tako što je u unutrašnjosti postavljen eksploziv, sa ogromnom mržnjom. Kada je to eksplodiralo čak su popucala stakla na robnoj kući koja je 200-300 metara zračne linije udaljena od džamije. Bilo je i negodovanja određenog broja Srba da se to ne radi, da je grijeh, ali ipak je učinjeno – ispričao nam je Ćemo.
U poređenju sa drugim bosanskim džamijama Aladža džamija je imala najljepše i najpravilnije zidanje u kamenu. Umješnost klesara očitovala se kod ove džamije u rezanju sedre za zidanje zidova džamije i kamena krečnjaka. Za zidanje munare, izradu stubova, portala, mihraba, minbera i mahfila, a naročito u klesanju kapitela stubova. Najljepši i najzanimljiviji ukrašeni kameni mobilijar u unutrašnjosti džamija u Bosni i Hercegovini imala je Aladža džamija. Više od arhitekture i dekorativne plastike Aladža džamiju je izdvajalo njeno zidno slikarstvo.
Izvor: Faktor
