Nakon što je prošlo pet decenija otkada je posljednji put u Sarajevu bila postavljena samostalna izložba radova eminentnog slikara Mersada Berbera, 6. jula će 35 najvažnijih djela, nastajalih u ciklusima od šezdesetih godina do Berberove smrti, ukrasiti na dva mjeseca prostor obnovljene sarajevske Vijećnice.
Radi se o posthumnoj retrospektivnoj izložbi na kojoj će biti predstavljena većina djela iz fundusa porodice Berber, a pet djela bit će posuđeno od Bošnjačkog instituta za ovu priliku. Berber je prije sedam i osam godina poklonio Bošnjačkom institutu nekoliko djela iz ciklusa “Sarajevske razglednice” te će ona biti dio ove izložbe.
Budući da se radi o djelima jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih likovnih umjetnika u drugoj polovini 20. stoljeća, ovaj događaj već je ocijenjen kao vjerovatno najvažniji kulturni događaj ove godine.
Sin ovog likovnog velikana koji je doživio svjetsku slavu Ensar Berber u razgovoru za Fenu kaže da je namjera predstaviti zapravo cjelokupan opus Berberovog stvaralaštva od 60-ih godina do kraja njegovog života i na taj način predstaviti sve značajnije faze i cikluse iz doba njegovog stvaralaštva.
– S obzirom na to da smo limitirani prostorom i kvadraturom, izdvojili smo najreferentnija djela koja predstavljaju cjelokupan opus njegovog stvaralaštva. Jedno od djela će biti “Splav meduze” koje je monumentalno djelo rađeno u slavu slikara Théodorea Géricaulta i bit će premijerno prikazano – kazao je.
Grad Berberove afirmacije
Bit će predstavljena djela rađena u slavu Velázqueza, animirani film “Tempo Secondo”, djela iz ciklusa “Jelena, žene koje nema”, iz ciklusa “Skender-Vakuf” i “Srebrenica” te zadnjeg opusa njegovih autoportreta.
Neka od djela koja će biti i na ovoj izložbi prikazana su u okviru grupnih izložbi, ali prvi put u ovoj cijelosti će biti prikazana sada u prostoru sarajevske Vijećnice.
– Ova izložba ne može se staviti u isti fah sa svim ostalim izložbama jer je Sarajevo naš grad u kojem smo proveli najviše vremena. Grad gdje je otac stekao afirmaciju, živio i radio te je ova izložba van konkurencije svim drugim izložbama – naglasio je.
Događaj se organizira pod pokroviteljstvom člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića te je Ensar Berber zahvalio na ovakvoj inicijativi i na pravom partnerstvu vezanim za ovaj projekt, uključujući tu i gradske strukture vlasti jer su svi sinhronizirano djelovali u projektu.
– Doživio sam ih kao partnere sa željom i htijenjem da dođe do realizacije ovoga projekta. Naša iskustva se uvijek vežu za određene institucije, muzeje, fondacije, zbirke, ali ovo je ustvari simbioza svega toga. Mogu pohvaliti uticaj države u ovom projektu i drugih struktura koje nisu dominantno s likovnom pozadinom, a koje su profesionalno djelovale u organizaciji – zaključio je Ensar Berber.
O kakvom se zapravo slikaru radi za Fenu je govorio likovni kritičar Vojo Vujanović, naglašavajući da sve što je ovaj veliki umjetnik stvarao bilo je posvećeno čovjekovom duhovnom prosvjetljenju, a svako njegovo djelo nadilazilo je okvire slike i poprimalo karakter poeme te ujedno predstavlja spoj poezije i muzike.
– Predmetni sloj njegove slike je zapravo poetski traktat koji se očituje u poetskim preljevima kroz čiju se magiju to transformira u metaforu, dok boja iz sebe izažima sklad i muzički preljev koji se, stojeći pred slikom, polako uvlači u vas, šireći se u magično polje čega se ne možete osloboditi i dugo nakon što se udaljite od slike – kazao je Vujanović.
Pojasnio je da to ne čini samo snaga motiva koji Mersad Berber prevodi u sliku, već se tu radi i o onom nematerijalnom kojim se slika izdiže iz svoje stvarnosne relacije.
Slikarstvo puno vedrine
Do tog nematerijalnog, kaže Vujanović, pokušavali su doći oni koji su o Berberu govorili da bi preveli njegove slike za moguće razumijevanje proničući u unutarnje slojeve njegove slike, približavali posmatrača onom istinskom, ali je iza tih njihovih riječi ostajalo toliko toga neodgonetnutog, začudnog, koje neprestano privlači čovjeka da ga odgoneta i da mu ne da mira.
Filozofija Berberove umjetnosti, dodaje Vujanović, ne traži sisteme kroz koje bi se odgonetnuo smisao i besmisao čovjekove opstojnosti na ovoj planeti, nego se njegova filozofija svodi na odgonetanje veličine samog stvaralačkog akta.
– To jeste ona energija koju je Berber prepoznavao u Velázquezevom djelu, u djelu vizantijskih slikara, te onim čudnim stilizacijama kojima je realni svijet prevodio u magični svijet gdje se realnost prevodila u čudo stvaralačkog akta – istaknuo je Vujanović, zaključujući da je Berberovo slikarstvo jedna epoha uopće u našem slikarstvu.
Ovaj slikar, dodaje Vujanović, razgrtao je postojeće tražeći nove svoje puteve kojima je išao i kojima je stvarao djelo koje nije nikada došlo u situaciju da huli nad čovjekom i njegovom opstojnosti na ovoj zemlji, nego je njegovo slikarstvo puno vedrine bez obzira na to šta u sebi njegovi motivi nose.
Neizostavan sastojak gotovo svih radova ovog umjetničkog velikana bila je njegova ljubav prema domovini – Bosni i Hercegovini, a nakon tragičnih 90-ih, Berber je na platno pokušao prenijeti i smrt višestoljetnog multikulturalizma na Balkanu i upravo kroz tu stvaralačku fazu je dostigao i svoj umjetnički vrhunac.
U radu je primijenio mnogo raznolikih umjetničkih tehnika, od tradicionalnih do savremenih, uradio je nekoliko kratkih animiranih filmova, bio je opčinjen i mogućnostima novih tehnika digitalne štampe, ponekad stvarajući otiske velikih razmjera. Njegovi radovi često se ne bave jednim prizorom, već spojem više njih, ponekad smještenima jedan do drugoga, a ponekad slojevito naslaganima jedan na drugoga.
Mersad Berber dobitnik je 50-ak nagrada, izlagao je u svim većim gradovima svijeta, a relevantni stručnjaci uvrstili su ga među najveće svjetske postklasiciste. Početkom maja u prestižnom “Pera” muzeju u Istanbulu zatvorena je velika retrospektivna izložba slavnog bh. umjetnika Mersada Berbera, koji je umro u oktobru 2012. godine.
Djela ovog umjetnika postavljana su na izložbama u Londonu, Hamburgu, Istanbulu, Čikagu, Abu Dabiju, Moskvi, Madridu, Cirihu i Njujorku. Njegova posljednja važna izložba prije smrti, velika retrospektiva koja je obuhvatila cijeli njegov radni vijek, upriličena je 2009. godine u Barseloni.
