Od povećanja akciza na gorivo od početka februara do danas prikupljeno je ukupno blizu 165 miliona KM, od čega je Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) 90 posto rasporedila na račune entiteta i Distrikta Brčko. Iako su građani FBiH od ukupnog iznosa uplatili između 65 i 70 posto od tog novca, “političkom matematikom” će dobiti tek 59 posto tog novca.
Iz UIO su rasporedili 138.516.453 KM na način definisan ranijom odlukom i to Federaciji 59 posto (81,7 miliona KM), Republici Srpskoj 39 posto (54 miliona KM), i Brčko distriktu dva posto (2,7 miliona KM).
Predstavnici FBiH u Upravnom odboru UIO-a, odnosno ministrica finansija Jelka Milićević dugo nije pristajala na stari model raspodjele tog novca koji treba utrošiti na putnu infrastrukturu. Stari model, koji je u konačnici i primijenjen je 59 posto za FBiH, 39 posto za RS i 2 posto za Distrikt Brčko.
FBiH je željela više novca jer se mnogo više novca iz tog entiteta i uplaćuje na osnovu potrošnje naftnih derivata. Politika je prevagnula jer RS ne pristaje da dobije manje novca. Tako je FBiH i posljednjom raspodjelom novca “oštećena”, tj. imat će manje novca za investiranje u putnu infrastrukturu nego što je planirano.
Zvaničnih podataka o tome koliko je FBiH participirala u potrošnji goriva i uplati novca na poseban račun, nema. Ipak, pretpostavlja se da je blizu 70 posto od ukupnih 165 miliona KM uplaćeno iz FBiH. Zbog toga je vlast u tom entitetu i tražila 65 posto novca, što ipak nije prošlo.
Sada se nameće pitanje odgovornosti zbog čega su predstavnici FBiH pristali na takvu raspodjelu, jer je očito da će se u velikoj mjeri novac građana iz FBiH uložiti u puteve u RS-u, gdje realno država nema kontrolu koji putevi će se graditi.
Dosadašnje analize pokazuju da se u FBiH troši mnogo više naftnih derivata, a samim tim i uplata novca i to u odnosu 2/3 za razliku od RS-a gdje se potroši 1/3.