Najstariji park na svijetu nalazi se u Budimpešti, otvoren je početkom 19. stoljeća i dio je UNESCOove svjetske baštine.
Parkovi, ili zelene oaze u gradovima, kako se još nazivaju, pomažu u borbi protiv zagađenosti, potiču biološku raznolikost u gradskim centrima i pomažu pri kontroli temperature i vlažnosti. Zelene zone u gradskim središtima također su ključne za socijalnu koheziju. Koncept gradskog parka kao otvorenog prostora za korištenje zajednice nastao je u 19. stoljeću, i danas predstavljaju važan dio urbanih sredina, bez obzira na njihovu velilčinu.
Jesen u gradu je uvijek posebna, nešto je vrlo magično i lijepo u ovo doba godine; zvukovi, mirisi, duge šetnje kroz palo lišće i, naravno, boje. Polja su još uvijek zelena, a stabla su odjevena u crvene, žute, narančaste nijanse, oduzimajući dah.
Kako se sezona mijenja, savršeno je vrijeme za duge šetnje, bilo da je na selu ili u gradu. Zapravo, jesen je prekrasno vrijeme u gradu dok u kafićima i restoranima pokušavamo pomjeriti stolicu kako bismo uhvatili zrake još uvijek toplog podnevnog sunca, dok su zeleni prostori u parkovima prekriveni tepihom lišća u nijansama od meda žute do kože smeđe i bundeve naranče. Bosna i Herzegovina se uvijek ponosila svojim ljepotama i zelenilom u gradovima. Iako je zagađenost urbanih sredina velika u posljednje vrijeme, jesen nam svake godine iznova pokaže kakvu ljepotu i bogatstvo imamo.
Banja Luka
Poznata po svom zelenilu, platanima koje krase ulice ovoga grada, i Vrbasa koji protiče kroz njega. Ove godine, bogatija za još 1,000 stabala lipe, zasađenih u čast sportskog društva Borac, još jednog simbola ovoga grada. Čuveni putopisac Evlija Čelebija navodi da je Banjaluka, koju je posjetio 1660. godine, imala „sedamdeset mjesta za izletišta od svih najglasovitija Ferhadpašina bašča, a svaka bolja kuća ima vinograd, bašču i ružičnjak, divan kao zemaljski raj“. U jesen, ljepota i bogatstvo dolazi tek do izražaja, a šetnja ulicama Banja Luke kao šetnja preko zlatnog tepiha.
Mostar
Mostar je, poslije Hvara, najsunčaniji grad u Evropi, a zahvaljujući 2,290 sunčanih sati koji godišnje obasjavaju ovaj grad, badem procvate već u februaru. Oduvijek su poznate mostarske avlije, koje spominje i veliki pjesnik i vječiti zaljubljenih u svoj rodni grad, Aleksa Šantic. Ne postoji Mostarac koji ne zna čuvenu Eminu napamet, i njene stihove: Kad tamo, u bašti, u hladu jasmina / S ibrikom u ruci stajaše Emina. Emina je i danas, stoljeće nakon što je nastala, ostala simbol ženstvenosti, ljepote, i raskoši. Kao i mostarski parkovi i drvoredi u svako doba godine, a naročito u zlatnu jesen.
Sarajevo
Kako se razvijalo Sarajevo, teklo prateći tok Miljacke, tako su nastajale njegove zelene oaze. Od Darive, preko Atmejdana, Velikog parka, Vilsonovog…sve do čuvene ilidžanske Velike Aleje. Kao najveći grad Bosne i Hercegovine, sa najvećom koncentracijom dnevnih migracija, neophodno je uvijek bilo osigurati što čišći zrak, naročito u zimskom periodu. Najnoviji doprinos ljepoti grada, ali i brizi za stanovništvo je nova aleja u Sarajevu, koja ide duž najprometnije saobraćajnice u gradu, od Marin Dvora do Tehničke škole. 86 stabala zasađenih u okviru akcije UnSmoke, s namjerom da se životna sredina oslobodi duhanskog dima, nego svih negativnih uticaja, već s ponosom pokazuje svoje prvo jesenje lišče.
Zenica
Poznat po željezari, Zenica je svoj prvi zvanični park dobila 1970. godine, čuveno Bilino Polje. Sa više od osam kvadratnih metara po stanovniku, ukupno 50 parkova i zelenih oaza, Zenica se zaista može nazvati zelenim gradom. Park Kamberovića polje je engleskog tipa, jedini te vrste u BiH. Tokom sunčanih, jesenjih dana, zaista je zadovoljstvo prošetati pored rijeke Bosne, koja teče centrom Zenice, uživajući u zlatnom suncu i zlatnom odsjaju lišča na zeničkoj promenadi.
Izvor: Vijesti.ba
