Za bh. industriju izdvaja se tek 20% iznosa ukupnih sredstava iz poticaja iako se smatra jednom od perspektivnijih grana privrede, pokazala je Analiza budžetskih poticaja privredi u BiH u 2015. g. s prijedlogom mjera za unaprjeđenje procesa dodjele koju je izradio Institut za razvoj mladih KULT.
Za oblast industrije izdvojeno je blizu 43 miliona maraka, što je čini drugom rangiranom oblašću po izdvojenim poticajnim sredstvima, odmah nakon poljoprivrede. Usporedbe radi, u 2013. g. za industriju je dodijeljeno 66 miliona KM, a u 2014. g. 37 miliona KM.
Najzastupljenije podgrane industrije u poticajima u 2015. g. su prehrambena s 33%, drvna s 27% i industrija građevinskih materijala s 13%. Najmanje zastupljene grane su hemijska i IT industrija.
U skladu sa stavovima bh. privrednika, najperspektivnije podgrane industrije su metalna, zatim drvna i namjenska industrija, te IT industrija.
Iako je IT industrija prepoznata kao jedna od najperspektivnijih grana, IT sektoru poticaj je dodijelila samo jedna lokalna zajednica u BiH i taj poticaj čini 0,08% udjela u poticajima za industriju.
Mladi ljudi upravo su najviše zainteresirani da rade u ovom sektoru u odnosu na druge kategorije društva, a i okrenutiji su ka novim tehnologijama. Regionalna razvojna organizacija SERDA utvrdila je da 60 – 70 % radne populacije u IT sektoru čine mladi kadrovi, do 35 godina. Oblast informacija i komunikacija ima gotovo 3% zaposlenih, a ova oblast stvara 4,6% BDP-a u FBiH, što je čini produktivnijom od nekih drugih oblasti industrije. Prosječna plaća u IT industriji je i do 50% viša od prosječne plate ostvarene u FBiH.
Ipak, prema mišljenju stručnjaka iz IT sektora, broj mladih koji žele raditi u ovom sektoru, trebao biti i veći, a institucije vlasti i obrazovne institucije mogu pomoći da se mladi upute na izučavanje i rad u IT industriji.
Prema njihovim navodima, samo u Kantonu Sarajevo ima svega 1500 softverskih inženjera, što nije dovoljno, budući da u svijetu nedostaje još 2 miliona softverskih inženjera i taj broj raste, a u BiH ih je potrebno barem 25.000 u narednih pet godina. Pomak je moguće napraviti pomoviranjem softverske industrije, povećavanjem upisnih kvota u obrazovnim institucijama za IT, te stvaranjem prilika za snažniju saradnju softverskih kompanija.
Zašto izostaje podrška perspektivnim granama privrede i zašto je iz godine u godinu sve manja? Da li bismo smislenijim i pravovremenim ulaganjima u privredu mogli zadržati mlade u BiH? Kreirati nova radna mjesta? Ojačati postojeća? Kako unaprijediti efikasnost budžetskih poticaja privredi?
Kroz analizu Instituta za razvoj mladih KULT, iskristalizirano je 12 preporuka preko kojih je moguće unaprijediti efikasnost poticaja u BiH. Neke od tih preporuka su provedba analize stanja privrede i njenih realnih potreba prije dodjele sredstava, planiranje poticaja uz javne konsultacije sa svim relevantnim akterima, transparentnost dodjele, usklađenost sa strateškim opredjeljenjima i unaprjeđenje kriterija za dodjelu. Nadalje, potrebno je formirati međuresorna tijela za praćenje dodjele poticaja i procjenu učinka dodijeljenih poticaja, primjeniti dokazana rješenja iz dobre domaće i međunarodne prakse, realno planirati sredstva i pravovremenu isplatu poticaja, utvrditi sistem odgovornosti i sankcioniranja i za odgovorne institucije i korisnike, te osmisliti posebne programe, uvjete i olakšice za malu privredu.
