Područje Unsko-sanskog kantona (USK) do sada je prošlo 2.040 migranata koje je evidentiralo kantonalno ministarstvo unutrašnjih poslova, a njih najviše prošlo je ili boravi u Bihaću i Velikoj Kladuši iako prolaze i kroz Cazin i Bužim.
Kantonalni premijer Husein Rošić kazao je u razgovoru za Fenu da su u pitanju različite lokacije gdje oni prelaze državnu granicu prema Hrvatskoj, a prema evidencijama u Bihaću je trenutno oko 600 osoba smještenih u napuštenom Đačkom i Penzionerskom domu, dok ih je u Velikoj Kladuši oko 350.
– To su podaci s mjesta gdje migrante možemo pratiti i kontrolirati. Situacija je za sada pod kontrolom, iako imamo problema s nekim osobama pretežno iz Afganistana koji su asocijalnog ili nasilnog ponašanja – kazao je Rošić i dodao da je nekoliko njih policija pritvarala više puta.
Naglasio je da su oni svjesni da ne mogu zaobići taj problem jer je to ruta kojom migranti prolaze, a s obzirom na to da Republika Hrvatska zatvara granicu potrebno im je, kaže, da imaju jedan centar gdje mogu potpuno kontrolirati migrante.
Napomenuo je i da je određeni broj migranata u privatnim smještajima, ističući da su oni vrlo dobro organizirani, čak su i “korak ispred” jer raspolažu informacijama kuda da idu i gdje mogu prespavati, a pretpostavlja se da takve podatke dobijaju od osoba koje su već prošle ovim putem.
Dio migranata koji je smješten u kolektivnim centrima oformljenim kao privremeno rješenje su osobe slabijeg imovinskog stanja te porodice s djecom.
– Međutim, jedan broj njih iz Afganistana nastanio se u ruševni objekat i radi se o mladim ljudima koji su već stvorili klanove te smo imali situacije da otimaju novac migrantima smještenim u privremenim centrima – pojasnio je Rošić.
Stoga je napomenuo da ne mogu znati tačan broj migranata koji svakodnevno pristižu te smatra da dio njih dolazi i iz prihvatnog centra u Salakovcu kod Mostara u namjeri da krenu dalje ka zemljama zapadne Evrope.
Govoreći o resursima kojima raspolažu kako bi donekle sanirali posljedice migracija, Rošić je kazao da su ona poprilično skromna posebno imajući u vidu činjenicu da je to nadležnost države te prvobitno nisu planirali sredstva za tu namjenu.
Istaknuo je i da lokalne i kantonalne vlasti nisu bile spremne za ovu situaciju, iako su nekoliko mjeseci ranije upozoravali da bi se ovakav scenarij mogao dogoditi te su do sada budžetskim preraspodjelama uspjeli osigurati sredstava.
– Finansiramo gradski i kantonalni Crveni križ i dobijamo određene donacije, ali zalihe su već pri kraju. Gradski Crveni križ je bio najavio da će obustaviti isporuku toplog obroka jer nisu imali resurse, ali i zbog toga što se njihovi volonteri nisu osjećali sigurno u tim centrima – napomenuo je.
Iz tog razloga, naglasio je, kao kantonalni premijer morao je narediti policiji da čuva objekte koji nisu u njegovoj ingerenciji čime neovlašteno postupaju, ali su morali pružiti zaštitu volontera i zdravstvenih timova koji vrše zdravstvenu skrb.
Planirano je da naredne sedmice u napuštene prostore Agrokomerca dođu eksperti koji bi trebali uvidjeti stanje u tom objektu, a koji je u vlasništvu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.
Ukoliko se to odredi kao moguće prihvatilište za migrante pristupit će se, najavio je premijer Unsko-sanskog kantona Husein Rošić, prebacivanju migranata iz urbanih sredina Bihaća i Velike Kladuše u objekte bivšeg Agrokomerca.
U razgovoru za Fenu osvrnuo se i na koordinaciju s državnim nivoom vlasti te je podsjetio da je ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić posjetio Bihać kada je predložio da se oformi jedan centar za migrante.
– Mektić nam je tada nešto obećao, ali to do sada nije realizirano. Imamo oko 200 osoba koje su asocijalnog ponašanja i one najviše narušavaju javni red i mir. Tada nam je obećano da će biti prebačeni u adekvatnije objekte, ali to se još nije dogodilo – kazao je Rošić.
Na ovosedmičnom sastanku s predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem te ministrima sigurnosti i ljudskih prava i izbjeglica Draganom Mektićem i Semihom Borovac dobili su obećanje da će osobe koje pokazuju najviši stepen asocijalnog ponašanja premjestiti u spomenute objekte.
Rošić je izrazio nadu da će se to brzo dogoditi jer građane Unsko-sanskog kantona ovakva situacija pomalo uznemirava te je dodao da su oni na početku bili spremni pomoći migrantima i suosjećali su s njima, ali sada kada su suočeni s pokušajima otuđivanja imovine negativnije reagiraju na ovu situaciju.
Unsko-sanski kanton suočen je s povećanim brojem migranata koji su ušli na teritoriju BiH te su kantonalne i lokalne vlasti prisiljene rješavati problem njihovog adekvatnog zbrinjavanja.