Godine 2006. citostaticima su u Federaciji BiH, na teret federalnog Fonda solidarnosti, liječena 5.723 pacijenta. U trogodišnjem planu rada Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH za period 2018.-2020., navodi se da je planirani broj pacijenata koji koriste ovu grupu lijekova između 10.250 i 10.300 godišnje.
Uprkos rapidnom povećanju broja oboljelih od karcinoma u Federaciji, koji se u posljednjih deset godina udvostručio, u federalnom Zavodu još nisu riješili problem sa nabavkom, to jest nedostatkom pojedinih citostatika u bolnicama koji se periodično ponavlja svake godine, i po nekoliko puta godišnje. Prošlog mjeseca ponovo su ispaštali pacijenti na Klinici za onkologiju KCUS-a.
– Pojedini citostatici za onkološke pacijente oboljele od karcinoma, a koje nabavlja Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja, nedostaju na KCUS-u. Zbog toga 30 pacijenata oboljelih od karcinoma ne mogu primiti terapiju na Klinici za onkologiju – navodi se u saopćenju Kliničkog centra od 16. aprila.
Dobavljači ne dostavljaju ponude
Sarajevski Klinički centar, kao ni ostale bolnice u Federaciji, nema utjecaja na nabavku citostatika. Nabavku vrši Zavod u skladu sa svojim godišnjim planovima, a finansijski plan Zavoda usvajaju federalna Vlada i Parlament FBiH. Međutim, svaki put kada dođe do nestašice pojedinih lijekova, postavlja se pitanje ko je odgovoran – pacijenti najčešće krive bolnice, bolnice ističu da lijekove nabavlja Zavod, a iz Zavoda konstantno ponavljaju istu priču: “nije do nas, već do dobavljača”. Kažu da problem nije u lošem planiranju, jer Zavod potrebe za lijekovima i potrošnim materijalom vrši na osnovu iskazanih potreba i utroška u zdravstvenim ustanovama u prethodnom periodu.
Veoma često u postupcima javnih nabavki za citostatike nema dostavljenih ponuda dobavljača, pogotovo kada su u pitanju neregistrovani lijekovi, te se moraju voditi hitni postupci ukoliko uopće bude zainteresovanih dobavljača s obzirom na količine lijekova i finansijsku vrijednost postupka, pojasnili su nam iz Zavoda.
– Nakon potpisivanja ugovora o nabavci i isporuci lijeka na period od godinu dana sa ugovornom veledrogerijom/dobavljačem, Zavod nema mogućnost za nabavku lijeka od drugih dobavljača u slučajevima kada je lijek deficitaran, pa i u slučajevima kada na tržištu postoji generička paralela ili biološki sličan lijek drugog proizvođača – ističu u FZZO.
Kako bi se prevazišla aktuelna nestašica lijekova, federalna Vlada je u odluci 24. maja odobrila hitnu interventnu nabavku citostatika prema specifikaciji Zavoda.
– Federalna ministarstva finansija i zdravstva zadužena su da razmotre mogućnosti izdvajanja sredstva iz rezerve Budžeta Federacije BiH za 2018. godinu, kao pomoć Federalnom zavodu u nabavci lijekova, posebno citostatika i tuberkulostatika – stoji u odluci Vlade.
Vlada je zadužila i Federalno ministarstvo zdravstva da, u suradnji sa Zavodom zdravstvenog osiguranja i reosiguranja, pokrene inicijativu za izmjenu Zakona o javnim nabavkama s ciljem usaglašavanja propisa iz oblasti zdravstva s propisima o javnim nabavkama.
– U informaciji je ukazano na ozbiljne probleme s kojima se suočava Federalni zavod prilikom provedbe postupaka javnih nabava citostatika, kao i zaključenih ugovora, a koji su prouzrokovani nepredvidivim događajima. Prestanak proizvodnje lijeka, nezainteresiranost dobavljača i proizvođača zbog malih količina citostatika (malo tržište), zastoji u isporuci, nemogućnost pribavljanja uvoznih i nepravodobne aktivnosti ugovornih veledrogerija na procedurama uvoza lijekova, ozbiljno ugrožavaju pravo na dostupnost lijekovima oboljelim od malignih bolesti, a time i na život i zdravlje, kao temeljnih ljudskih prava – navodi se u saopćenju iz Vlade FBiH.
Izmijeniti Zakon o javnim nabavkama
Iz FZZO za Faktor kažu da je inicijativa za izmjene Zakona o javnim nabavkama već pripremljena.
– Federalno ministarstvo zdravstva i Zavod već su pripremili inicijativu za izmjene Zakona o javnim nabavkama, a sa ciljem eventualnih izmjena u smislu fleksibilnijeg tretmana lijekova da bi se omogućilo interventno postupanje u slučajevima deficitarnosti lijekova, bez vođenja novih postupaka javnih nabavki za koje je potrebno vrijeme, uvažavajući pri tome lex specialis propise koji uređuju zdravstvenu zaštitu stanovništva. Navedeno bi se odnosilo samo na deficitarne lijekove u datom trenutku, u ograničenim količinama i u definiranom vremenskom periodu – stoji u odgovoru koji smo dobili iz Zavoda.
Iz pojedinih bolnica posljednjih godina pojavili su se prijedlozi da bi zdravstvene ustanove, a ne federalni Zavod, trebale biti te koje će određivati potrebne količine nabavke pojedinih lijekova u skladu sa potrebama.
– Klinike moraju preuzeti vodeću ulogu u nabavci i planiranju nabavke lijekova jer su, uz pacijente, prirodno najzainteresiraniji da cijeli proces funkcionira optimalno – isticao je nedavno prof. dr. Semir Bešlija, šef Klinike za onkologiju KCUS-a.
No, ni ovi prijedlozi za sada nisu naišli na zeleno svjetlo u Vladi i nadležnim institucijama.
– Obzirom da se klinički centri posredstvom kliničkih apoteka već snabdijevaju lijekovima i potrošnim materijalom sa Liste lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti FBiH, cijenimo da kliničke apoteke nisu niti prostorno ni kadrovski kapacitirane za ovako obiman i složen posao, a posebno kada je u pitanju cijela Federacija BiH – kažu u FZZO.
Iz budžeta FZZO trenutno se finansira nabavka 68 lijekova iz grupe citostatika. Za lijekove koji su deficitarni i pacijenti ih sami moraju kupovati, Zavod vrši refundaciju novca nakon dostavljanja potrebne dokumentacije.
Izvor: Faktor
