Pred Rezidualnim mehanizmom za međunarodne kaznene sudove u Hagu 24. aprila počela je dvodnevna žalbena rasprava u slučaju Radovana Karadžića, nepravomoćno osuđenog na 40 godina za genocid u Srebrenici, zločin protiv čovječnosti i druge zločine u ratu u Bosni i Hercegovini ‘90-ih.
I odbrana i tužilaštvo uložili su žalbu na prvostepenu presudu koju je Haški tribunal donio 2016.
Karadžić je prvog dana govorio o tome da su Srbi djelovali u samoodbrani u Bosni i Hercegovini, a sudije je optužio da su ignorisali izjave svjedoka odbrane.
– Naša strategija je bila defanzivna u čitavoj Bosni. Teritorije nisu preuzete silom – rekao je.
Negirao je presudu o terorisanju stanovništva Sarajeva i kazao da je “u Sarajevu za 1.400 dana uličnih borbi i rata” bilo manje žrtava nego što bi bilo da je grad zaista bio podvrgnut teroru.
– Srbi su se samo branili, a Muslimani izazivali incidente i optuživali Srbe da bi dobili stranu intervenciju – tvrdio je Karadžić.
Činjenice su drugačije. U Sarajevu je za četiri dana aprila ubijeno 164 civila. Prvi dan agresije, 4. aprila, ubijeno je pet građana Sarajeva. Troje od njih su istog prezimena: Bajramovići. Sljedećeg dana, 5. aprila, stradalo je 133. Sarajlija, što je bilo užasavajuće. Bio je to dan koji je označio prave namjere Karadžićevih ubica. Tog dana je bio pravi masakr nedužnih ljudi.
Jugoslovenska armija i srpske jedinice, posebno snajperisti, su riješili da ubiju što više nedužnih ljudi. To je bio dan antiratnih demonstracija i tada su snajperisti pucali u gomilu i ubili 32 ljudi.
Prema istraživanju koje je napravio publicist Nihad Halilbegović u ovim brutalnim uličnim likvidacijama 5. aprila ubijena su 122 Bošnjaka, sedam Srba i jedan Hrvat, od toga je stradalo ukupno 120 civila.
Šestog aprila građani Sarajeva su očekivali novi užas, pa se nisu usuđivali izlaziti iz domova bez velike potrebe. Tog dana je, ipak, ubijeno 14 Sarajlija. Počelo je artiljerijsko gađanje stanova i ubijanje čitavih porodica.
U aprilu je ubijeno više od 333 građana Sarajeva. Među stradalim je bilo 246 Bošnjaka, 73 Srbina i 14 Hrvata. Od svih stradalih 222 su bili civili. U maju mjesecu su se pojačali napadi Jugoslovenske armije i Vojske Republike Srpske, tako da su bila i veća stradanja. Prema nepotpunim podacima, stradalo je više od 937 lica, od toga 620 Bošnjaka, 264 Srbina i 53 Hrvata.
U prva dva mjeseca agresije Karadžićevih falangi ubijeno je 1.237 ljudi, među kojima više od hilajdu običnih građana Sarajeva u do tada neviđenom teroru nad civilnim stanovništvom. Teror su uredno zabilježile kamere domaćih i stranih televizija.
Ulično ubijanje građana Sarajeva od Karadžićevih hordi je prikazivano gotovo u direktnom prenosu širom svijeta.
