Promjena stranačkog dresa za neke zvaničnike, stranke i njima naklonjene medije u Bosni i Hercegovini, očito podrazumijeva i brisanje svih izgovorenih i napisanih riječi iz “prošlog života”. Na njihovu nesreću papir “pamti” više nego bi oni željeli.
Damir Arnaut, zastupnik u Parlamentu BiH i potpredsjednik SBB-a, jedan je od najočitijih primjera za navedeno. Kao savjetnika Harisa Silajdžića, bivšeg člana Predsjedništva BiH i bivšeg predsjednika Stranke za BiH, “Dnevni avaz” ga je uobičavao “častiti” izrazito negativnim tekstovima i epitetima.
U vrijeme kada je “Avazu” Haris Silajdžić, u nizu bošnjačkih lidera koje je ta novina brutalno napadala, bio glavna meta, ni Damir Arnaut (ne)zasluženo nije bio pošteđen. Bivši Silajdžićev savjetnik, a sada Radončićev omiljeni ekspert za sve i svašta, u nemilosti “Avaza” je bio sve dok nije zaigrao za Savez za bolju budućnost. U ne tako po njega boljoj i ne tako davnoj prošlosti, čitali smo o drastično drugačijem Arnautu.
Tako je u martu 2010. godine u “Avazovom” prilogu “Sedmica” zastupnik Arnaut nazvan “samoproglašenim ekspertom u Silajdžićevom kabinetu” i “besprizornim potrčkalom”. Arnaut je (bio), saznala je javnost tada, uživalac marihuane, a “zli jezici” su posvjedočili i da je “u vrijeme studija bio podvrgnut psihijatrijskom liječenju”. “Silajdžićev nosač kofera”, pisao je “Avaz”, toliko se zanio pri uživanju u opojnom dimu marihuane da je neposredno prije izricanja presude u slučaju BiH protiv Srbije zamalo izazvao diplomatski skandal.
Isti Arnaut je, samo u dresu SBB-a, 31. januara ove godine putem TV1, a prenio je i “Avaz”, poručio kako Radončićeva stranka podržava Bakira Izetbegovića u svim odlukama u vezi revizije presude BiH protiv Srbije. Sa ovakvim stavom SBB-a je, sasvim logično, bio upoznat i Radončić. Doduše, navedeno je da se radi o “reviziji tužbe”, poslije će naučiti da je u pitanju revizija presude. Kasnije su Arnaut, Radončić, SBB i “Avaz” shvatili da im je kratkoročno politički isplativije da kritikuju Izetbegovića, što su i činili iz dana u dan. Da li promjena mišljenja ima pomalo veze i sa Arnautovim starim navikama zbog kojih je svojevremeno u Amsterdamu zamalo izbio diplomatski skandal, nećemo suditi. Radončićevi motivi, pa i pristup ovom pitanju, su odavno već jasni.
Kada se “besprizorno potrčkalo” nameračilo postati ambasadorom BiH u Australiji, Radončićeve novine su pisale kako su tamošnje vlasti odbile dati mu agreman. Precizirano je kako Arnaut time gubi i “mogućnost da i nakon Silajdžićevog mandata zajedno sa suprugom i dalje živi na državnim jaslama, kao i njegova oba roditelja i stric – Mirsada, Boriša i Srđan Arnaut, koji su uposleni u bh. diplomatiji odnosno na poziciji zamjenika ministra pravde”.
Nakon što je ipak imenovan za bh. ambasadora u Australiji, “Avaz” je na njegovom primjeru obrazložio “koliko je duboko posljednjih godina potonula bh. diplomatija”. U tekstu naslovljenom “Arnaut želi ‘urgentno’ potrošiti 103.265 KM” detaljno se opisivalo kako novi ambasador BiH u dalekoj zemlji želi skršiti novac, između ostalog, i na novi namještaj te na mikrovalne pećnice, jer smatra da bi to doprinijelo produktivnosti radnika koji bi bili u mogućnosti podgrijati hranu na poslu. Sve to je popraćeno uz napomenu – skandalozno.
“Avaz” je dakako ispratio i njegov odlazak iz Australije tekstom “Dijaspora: Arnaut unosi sjeme podjele i razdora”. Neki bi rekli, baš kao i sadašnji mu šef Radončić, jer upravo je to sve češća ocjena politike kakvu vodi.
“Damir Arnaut laže” bio je jedan od naslova u Avazu izvučen iz izjave Raffija Gregoriana, bivšeg zamjenika visokog predstavnika u BiH. Prije nego je otišao iz naše zemlje, Gregorian je tokom gostovanja u emisiji “60 minuta” na FTV-u dao i zanimljivu izjavu o Radončiću.
– Mislim da je to čovjek koji je više zainteresiran za stvaranje vijesti, nego za izvještavanje o vijestima. Evo dat ću vam primjer. Prije tri godine na sastanku sa Schwarz-Schillingom (Christian Schwarz-Schilling, bivši visoki predstavnik u BiH, op. a.) on mu je rekao: Ako smijeniš Zlatka Lagumdžiju kao šefa SDP-a, onda mogu garantovati podršku mojih novina, reisu-l-uleme (tada Mustafa Cerić, op. a.)…. Naravno Schwarz-Schilling nije bio zainteresiran za takve ponude, ali mislim da vam to otkriva sve što trebate znati o tom čovjeku – kazao je Gregorian u toj emisiji, uz dodatno obrazloženje kako je Radončića savjetovao u vezi poslova s Naserom Keljmendijem, a “zauzvrat dobio kontinuirane napade preko Avaza i Globala”.
Vratimo se liku i djelu Damira Arnauta. Dakle, od nekadašnjeg “samoproglašenog eksperta”, “besprizornog potrčkala”, sramote za bh. diplomatiju, on je nakon prelaska u SBB postao vrsni stručnjak za međunarodno i ustavno pravo, čovjek sa bogatom karijerom i iskustvom.
Tako je prenoseći tekst iz “Slobodne Dalmacije” upravo “Dnevni avaz”, novine kojima Radončić “pruža konsultantske usluge”, danas prenio i hvalospijeve o Arnautu ne izostavljajući ni epitete i funkcije kojima su se ranije izrugivali: vodeći ekspert međunarodnog prava u Bosni i Hercegovine i čitavoj regiji, radio kao advokat, obnašao čitav niz dužnosti, među kojima i savjetnika za ustavno-pravna pitanja u kabinetu člana Predsjedništva, te je bio ambasador u Australiji i Novom Zelandu.
Niti je “Slobodna Dalmacija” intervjuirala Arnauta zato što je vrsni ekspert, niti je to u ovom slučaju uopće bitno. Tema intervjua je gradnja Pelješkog mosta za koji se SBB-ov zastupnik i njegova stranka zdušno zalažu i to na štetu države Bosne i Hercegovine. Arnautovi i SBB-ovi stavovi po tom pitanju se savršeno poklapaju prvenstveno s interesima HDZ-a BiH i Dragana Čovića koji po svaku cijenu želi zanemariti interes BiH i udovoljiti interesima Hrvatske.
– Bakir Izetbegović i SDA u cijelosti zanemaruju činjenicu da je upravo djelovanjem njegovih prethodnika u Predsjedništvu BiH planirana visina mosta podignuta na 55 metara, a širine između stupova na 200 metara, te pokušavaju pridobiti javnost s potpuno neutemeljenom tezom da bilo kakav most, bez obzira na njegove gabarite, nije dopušten na toj lokaciji – jedna je od Arnautovih izjava za “Slobodnu Dalmaciju”.
Ono što Arnaut nije objasnio, a kao bivši savjetnik Harisa Silajdžića trebao bi znati, je činjenica da je upravo Predsjedništvo BiH, kada je njegov član bio Silajdžić, iznijelo zvanični stav u kojem je naglašeno da je BiH protiv izgradnje mosta do rješavanje otvorenih pitanja vezanih za identificiranje morske granične crte između dvije države. Taj stav su institucije BiH slijedile sve do sada.
S ciljem utvrđivanja morske granice je i Damir Arnaut kasnije bio član tima kojeg je imenovalo Vijeće ministara BiH. Hrvatska nikada, jer joj nije u interesu, nije imenovala svoj dio tima i nije počela s utvrđivanjem granice. O svemu ovome svjedoči i pismo Slavka Matanovića, bivšeg ministra komunikacija i prometa BiH, iz jula 2015. godine, što je Faktor nedavno objavio i potkrijepio dokumentacijom.
Tehničke karakteristike mosta kopno-Pelješac, kakve je dogovarala komisija BiH i Hrvatske 2006. godine nikada nisu dobile “zeleno svjetlo” u institucijama BiH. S druge strane država Bosna i Hercegovine i njeni zvaničnici, bar oni kojima je u interesu da se ovo pitanje rješi na obostranu korist, a naročito u skladu s interesima i pravima naše zemlje, nikada nisu sporili da Hrvatska ima pravo povezati svoje teritorije. Stoga je nejasno zašto Arnaut uporno imputira bh. zvaničnicima i strankama, među kojima su Izetbegović i SDA, da “koče Pelješki most zbog izbora” i da na ovom pitanju vode “populističku kampanju”, kada i sam u intervjuu za “Slobodnu Dalmaciju” kaže da Hrvatska odbija izmijeniti svoj Pomorski zakonik, ugrožava pravo BiH i problem gura pod tepih.
Stavove Bakira Izetbegovića, člana Predsjedništva i predsjednika SDA, po ovom pitanju nije potrebno obrazlagati budući da ih je i sam iznio više puta, uključujući i današnji intervju za Faktor.
Ako bi se poslužili rječnikom Raffija Gregoriana, onako kako ga je “Avaz” citirao, mogli bismo reći da Damir Arnaut ponovo laže. Ovog puta na štetu BiH i uz podršku “Avaza”.
/faktor.ba
