Period koji slijedi će, procjenjuje se, biti prekretnica za budućnost Bosne i Hercegovine. Mnogo složenih unutrašnjih problema te neriješenih pitanja sa susjednim zemljama, uporedo sa obavezama koje moramo ispunjavati na putu ka članstvu u Evropskoj uniji (EU) i NATO savezu, stoje pred Bosnom i Hercegovinom i njihovo postepeno rješavanje očekuje se u sedmicama, mjesecima i godinama pred nama.
O tim smo problemima i obavezama, kao i drugim za javnost interesantnim pitanjima razgovarali sa Bakirom Izetbegovićem, predsjedavajućim Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednikom Stranke demokratske akcije (SDA).
Razgovori o izmjenama Izbornog zakona se nastavljaju. Koliko sve to ima smisla, uzimajući u obzir stav HDZ-a BiH da bilo kakve izmjene ne dolaze u obzir do izbora?
– Stav HDZ-a je da izmjene dolaze u obzir, ali u skladu sa njihovim kriterijima i željama. A ti kriteriji su takvi da bi vratili demokratski razvoj zemlje 20 godina unazad, onemogućili provedbu presuda Evropskog suda za ljudska prava po apelaciji Sejdić-Finci, Zornić i Pilav, segregirali bh. društvo po etničkim linijama i zaustavili BiH na njenom evropskom putu. HDZ traži da se građanima BiH onemogući glasanje po vlastitoj savjesti i izboru, da se ono striktno ograniči na pripadnike vlastite etničke grupe, što je u potpunoj koliziji sa evropskim i općenito demokratskim standardima.
Ipak, postoji neka minimalna šansa da razum prevlada i da se za ove izbore usvoji privremeno rješenje kako bi se izbjegla kriza u formiranju vlasti. To rješenje, naravno, ne može biti u neskladu sa Ustavom Federacije BiH.
Dok HDZ BiH odbija riješiti to pitanje, sa skupa u organizaciji te stranke Vas prozivaju da propagirate unitarnu državu te da vodite politički program “diktature najmnogoljudnije nacije u BiH”. Kako komentirate takve optužbe?
– Kao klasičnu, jednostranu propagandu koja vrijeđa zdrav razum i koja je zamorila građane BiH, naročito Bošnjake. U kantonima u kojima HDZ ima većinu Bošnjaci i Srbi su građani drugog reda, dominacija Hrvata je stopostotna. U Srednjobosanskom kantonu, u kom Bošnjaci čine 60 posto stanovništva, još trpimo relikte takve postratne dominacije, poput školskog programa iz Hrvatske i diploma sa šahovnicom umjesto bh. grba. U Federaciji BiH, gdje Hrvati čine 22 posto stanovništva, u vlasti učestvuju sa 40 posto, na nivou države, gdje čine 12 posto stanovništva, u vlasti učestvuju sa 33 posto i tako dalje. I to je redovno na račun Bošnjaka, tako da će se Bošnjaci morati u skoroj budućnosti izboriti za prestanak diktature manjine nad većinom, za poziciju koja im po Ustavu pripada – proporcionalnu zastupljenost u formiranju strukture vlasti.
Dok dio tih optužbi stiže iz Hrvatske, vlast u toj zemlji istovremeno “otima” imovinu BiH. Može li se to spriječiti?
– Cijenim da može, mada ćemo vjerovatno imati otpore i opstrukcije i unutar BiH. Međunarodno pravo je na našoj strani. Uvjeren sam da su za rješavanje ovog problema zainteresirani i vlasnici firmi čiju imovinu Hrvatska pokušava prisvojiti bez naknade, bez obzira na to kom narodu ti vlasnici pripadali. Ima tu dosta imovine firmi iz entiteta Republika Srpska, tako da će i srpski političari biti zainteresirani da se ona odbrani. Ova tema će biti razmatrana na sjednici Predsjedništva BiH početkom jula.
Međunarodna zajednica u BiH je počela direktnije identificirati i prozivati retrogradne snage, najprije zbog Izbornog zakona, a zatim i Zakona o krivičnom postupku. Da li to nagovještava promjenu u dosadašnjem pasivnom pristupu BiH ili je ponašanje tih snaga jednostavno prevršilo mjeru?
– Međunarodna zajednica, naročito predstavnici EU-a su odlučili da cijeli Zapadni Balkan integriraju u EU. Davat će potporu pozitivnim procesima i suprotstavljati se retrogradnim snagama, vršiti pritisak na kočničare. Krajem juna bi Vijeće EU-a trebalo usvojiti zaključke koji se odnose na Bosnu i Hercegovinu, u kojim će takvi kočničari biti prozvani za opstrukciju navedenih zakona, ali i za prijedloge koji su u koliziji sa presudom po apelaciji Sejdić-Finci, za retoriku koja priziva podjele i veliča ratne zločince.
U posljednje vrijeme stižu indirektna priznanja političkih oponenata na račun Vašeg i rada Vaše stranke, a to se najprije odnosi na Strategiju vanjske politike BiH, Zakon o krivičnom postupku, pa i odluku Ustavnog suda FBiH o konstitutivnosti Srba u tri kantona u FBiH. Kako komentirate ta priznanja, makar ona bila izrečena u kontekstu prisvajanja zasluga za iste?
– Bilo bi fer da priznaju i da su se prevarili kada su kritizirali rješenje Koordinacionog mehanizma, koje sam postigao sa Miloradom Dodikom, jer je ono omogućilo ispunjavanje Upitnika Evropske komisije i pokretanje BiH na evropskom putu, da su pogriješili kada su kritizirali usvajanje Pregleda odbrane koji sam uspio dogovoriti sa druga dva člana Predsjedništva BiH i koje je omogućilo skoro preuzimanje MAP-a i pokretanje BiH na NATO putu, da su pogriješili kada su kritizirali moje obećanje o 100.000 novih radnih mjesta u realnom sektoru u roku od 10 godina kao nerealno i neizvedivo, jer u tri godine smo uspjeli kreirati preko 50.000 novih radnih mjesta i tako dalje.
Poznata su skoro već sva imena kandidata za Predsjedništvo BiH. Šta Šefika Džaferovića izdvaja od ostalih?
– Po znanju, životnom i političkom iskustvu, po učešću u kreiranju zakona po kojim država BiH funkcionira, Šefik Džaferović je neuporedivo referentniji i bolji od svih ostalih kandidata.
Nakon izbora Džaferovića kao kandidata SDA za Predsjedništvo BiH kazali ste da on nema tu dimenziju da prijeti nekome da će ga udariti po prstima, ali da ima sve ostalo. Može li nesklonost ka davanju populističkih izjava na neki način ograničiti podršku birača Džaferoviću, uzimajući u obzir da su protivkandidati već počeli igrati na tu kartu?
– Pred nama su veoma važne četiri godine, najozbiljnije nakon Dejtona. U njima ćemo se ili ozbiljno pokrenuti u pravom smjeru, ili ćemo se suočiti sa najozbiljnijim problemima nakon završetka rata. Ozbiljan mandat traži ozbiljne ljude, ne smije se s tim eksperimentisati.
Razumljiva je ambicija mladih političara koji pokušavaju konkurirati Džaferoviću, ali to su ljudi koji ništa konkretno u životu nisu radili, samo su kritizirali i pričali. Analizirajte ih jednog po jednog. Za razliku od Džaferovića, nisu iskusili težinu života, ništa konkretno nisu kreirali, nisu se bavili ničim osim politikom, nijednu plaću nisu zaradili ničim osim pričom.
Džaferović jako dobro razumije život običnog čovjeka u BiH jer ga je i sam dobro iskusio, jako dobro razumije probleme BiH jer je učestvovao u odbrani zemlje i kreiranju zakona koji su je reintegrirali, majstor je procedura kojima se mogu zaustaviti udari na njen integritet. BiH će se odbraniti i unaprijediti znanjem i upornim radom, a ne ispraznim populističkim prijetnjama.
Hoće li SDA ponoviti rezultat od prije četiri godine?
– Moramo ubijediti birače da pojačaju poziciju SDA. Mislim da su se zorno uvjerili da smo mi bili politička snaga koja je uspjela sačuvati stabilnost u BiH, očuvati vlade i koalicije, i napraviti raznovrstan napredak u prošlom mandatu koji nije bio veliki s obzirom na potrebe, ali je bio veliki s obzirom na opstrukcije s kojima smo se suočavali. SDA je jedina stranka koja se nikad nije poigravala sa sudbinom BiH, nikad nije igrala sebične politikantske igre, uvijek je nalazila rješenja da se zemlja odbrani i kako-tako unaprijedi. SDA je okosnica patriotskog bloka u BiH i ta se okosnica mora ojačati.
Tri i po godine mandata su iza Vas. Postoji li nešto od 12. oktobra 2014. do danas što bi, s ove vremenske distance, uradili drugačije nego što jeste?
– Jedan detalj bih odradio drugačije kada je u pitanju pokretanje revizije presude za genocid protiv Srbije. Naime, na preporuku pravnih eksperata ignorirao sam stav registrara Međunarodnog suda pravde u Hagu koji se odnosi na našeg agenta, odnosno nisam s njim upoznao predsjednike političkih stranaka okupljenih u sarajevskoj Vijećnici u svrhu podrške procesu revizije. Trebao sam tu informaciju i dilemu podijeliti sa ostalim prisutnim. Tada bi i oni sasvim sigurno podržali stav eksperata da jedan činovnik ne može zaustaviti proces bez mišljenja sudija. Ovako sam se izložio politikantskim napadima onih koji su radi naroda morali dati podršku reviziji, ali su sve vrijeme priželjkivali neuspjeh i samo čekali priliku da druge optuže za to.
Šta biste u istom tom periodu izdvojili kao nešto na šta ste ponosni, što će biti neka vrsta Vašeg političkog naslijeđa?
– Dva mandata su iza mene i smatram da je u njima sačuvana stabilnost BiH, unatoč nestabilnim koalicijama. Branio sam suverenitet, interese i dignitet BiH u uvjetima u kojim su se kolege u Predsjedništvu BiH znale staviti na stranu interesa Hrvatske i Srbije. U takvim nepovoljnim okolnostima su usvojeni strateški dokumenti koji su omogućili pokretanje BiH iz zastoja na putu integracije u EU i NATO. Usvojena je, nakon 15 godina odlaganja, i Strategija vanjske politike BiH. Mojim apelacijama Ustavnom sudu su spašena državljanstva stotina hiljada Bosanaca i Hercegovaca koji žive u dijaspori, spašena je njihova imovina u RS-u, doveden je u pitanje diskriminirajući 9. januar kao “Dan RS-a” i tako dalje. Ponosan sam na moju uspješnu borbu za poziciju i prava žrtava agresije na BiH – povratnika u RS i bh. dijaspore.
I nova predizborna platforma SDA se odnosi na sljedeća dva mandata. Zašto ne samo na jedan?
– Zato što su nam potrebna dva mandata da dovršimo historijsku misiju SDA. A to znači da BiH učinimo stabilnom i sigurnom evropskom zemljom, članicom EU-a i NATO-a, državom vladavine prava i efikasne borbe protiv korupcije, državnom moderne, efikasne i racionalne administracije, kvalitetne saobraćajne i energetske infrastrukture, razvijene privrede koja garantira solidan životni standard svojim građanima.
Jesu li ti ciljevi zaista realni, recimo milion ukupno zaposlenih u BiH do 2026, nezaposlenost ispod 15 posto, prosječna plaća 1.450 KM, završetak izgradnje Koridora Vc i autoputa do Beograda?
– To je minimum koji moramo postići u sljedećih osam godina i potpuno je realan, treba samo nastaviti i u manjoj mjeri ubrzati trendove koje su ostvarile vlade predvođene Zvizdićem i Novalićem. Sve što nam treba je mir i politička volja bitnih aktera, sve ostalo će doći kroz sinergiju procesa reformi i intenzivne izgradnje infrastrukture. Ostvarit ćemo jednu pozitivnu spiralu međusobno podržavajućih procesa koji znače rast u svakom segmentu – broj investicija, broj turista, broj putnika, broj proizvedenih količna uglja i električne energije, broj izgrađenih kilometara brzih cesta i autoputeva. Sve to se podupire i međusobno ubrzava. To će omogućiti porast svih bitnih parametara za minimalno 50 posto do 2026. godine, dakle BDP-a, industrijske proizvodnje, izvoza, a time i plaće, penzije, kupovne moći u takvom procentu.
Ostajete li pri odluci da nećete biti kandidat na predstojećim izborima? Vidite li se u nekoj od institucija vlasti nakon oktobra?
– Pet puta sam izlazio na izbore u posljednjih 18 godina, svaki put bio izabran. Prošao sam sve nivoe vlasti, od kantonalne skupštine do Predsjedništva BiH. Ovaj put ću napraviti pauzu i pomoći drugim kandidatima.
A u Predsjedništvu BiH 2022. godine?
– Daleko je 2022.
U Turskoj je uhapšen student iz BiH Selmir Mašetović, pod navodnim optužbama da je pripadnik organizacije FETO. Da li institucije BiH, ili čak Vi lično, možete učiniti nešto što bi olakšalo njegovu situaciju, uzimajući u obzir da su u javnosti prisutni pozivi upravo Vama da iskoristite prijateljski odnos sa Recepom Tayypipom Erdoganom kako biste pomogli tom mladiću?
– Već smo učinili sve što je bilo u našoj moći. Veoma intenzivno se radilo na tome da se Selmiru pomogne. Nije se pričalo, već se radilo, i moj kabinet je bio sve vrijeme uključen. Ovo nije stvar koja se rješava razgovorom predsjednika, mada je kabinet predsjednika Erdogana bio s naše strane upoznat sa slučajem. Ovo se rješava upornim radom našeg konzula i ambasadora na terenu i institucija države, kao što se riješilo i u par ranijih sličnih slučajeva.
faktor.ba
