Slika o migrantima i migracijama koju stvaraju različiti mediji, od filmova do časopisa i tvitova, može
biti pozitivna ili negativna ili može, jednostavno, samo tematizirati ovo pitanje. Činjenica je da se u
medijskim izvještajima prezentuje cijeli spektar različitih svjetonazora i narativa te da takvo medijsko
uobličavanje ovog pitanja utiče na razmišljanje, emocije pa i ponašanje ljudi. U Evropu je preko
Mediterana u 2018. godini stiglo više od 100.000 novih migranata, a prema procjenama relevantnih
institucija, oko 24.000 ih je ušlo je u Bosnu i Hercegovinu u tom periodu. Iako se njihov broj znatno
smanjio, pretpostavka je da ih u BiH trenutno boravi 4.900.
Pristiglih sto hiljada ljudi predstavlja tek jednog migranta na pet hiljada stanovnika Unije u kojoj živi
preko pet stotina miliona ljudi te se, u kontekstu brojki, teško može govoriti o humanitarnoj ili
ekonomskoj krizi. Međutim, prema uticaju na javni prostor ovo pitanje sve više predstavlja političku i
medijsku krizu koja ne pokazuje znakove slabljenja.
Ovo je bila i tema medijskog praktikuma koji je, pod nazivom "Tačno je bitno" organizovala Kancelarija
Evropske unije u Bosni i Hercegovini u Sarajevu i putem video linka i u Bihaću. Novinari, predstavnici
nevladinih organizacija, državnih agencija, te domaćih i međunarodnih organizacija razgovarali su o
dosadašnjoj praksi, uočenim propustima, problemima ali i o prijedlozima za poboljšanje kvaliteta
medijskog izvještavanja o ovom značajnom pitanju.
Evidentno je da je medijsko izvještavanje o pitanju migranata i izbjeglica i u Bosni i Hercegovini u
nekim slučajevima izrazito huškačko i da ponekad dovodi do neprimjerenih reakcija određenih grupa
domaćeg stanovništva, ili je, u drugim slučajevima, primjetna sklonost da se o izbjeglicama i
migrantima izvještava na način koji vodi njihovoj viktimizaciji prikazujući ih isključivo kao žrtve nebrige
društva. Ni jedna krajnost nije dobra jer ne pruža objektivnu sliku i tačne informacije.
"Cilj naše današnje radionice, koju finansira Evropska služba za spoljne poslove, je da analizom
novinarskog izvještavanja o migrantima u BiH pokušamo utvrditi šta je to što usmjerava izvještavanje
medija" istakla je šefica Komunikacija Delegacije Evropske unije u BiH Jamila Milović-Halilović,
dodajući da je ovaj praktikum tek dio dugoročnih napora Evropske unije usmjerenih na jačanje
sposobnosti BiH da upravlja migracijama uz uvažavanje osjetljivosti ovog pitanja i standarda
Evropske unije.
"Naime, Evropska unija je u proteklom periodu izdvojila preko 9 miliona eura kako bi pomogla Bosni i
Hercegovini da odgovori na potrebe izbjeglica i migranata i poboljša upravljanje vlastitim granicama .U
planu je dodatnih 13 miliona eura za provođenja mjera i aktivnosti koje će tek biti definisani. " objasnila
je Milović-Halilović dodajući da su, pored ove podrške, u fokusu politike Evropske unije i mjere
usmjerene na prekidanje lanaca krijumčarenja i trgovine ljudima, obezbjeđenje zakonskih mogućnosti
u oblasti migracija kao i rješavanje samog uzroka neregularnih migracija.
U samom procesu kreiranja i distribucije informacija u vezi sa migrantima i izbjeglica u BiH ne
učestvuju samo mediji. Naime, kako je istakla glasnogovornica Granične policije BiH, Sanela Dujković
često ni mediji ne mogu saznati tačan broj migranata i izbjeglica, jer institucije i organizacije daju
različite informacije a prisutno je i nedovoljno poznavanje nadležnosti različitih institucija i agencija
koje rade u ovoj oblasti. Učešče u praktikumu policijskih agencija i međunarodnih organizacija koje
djeluju na terenu je ocjenjeno kao veoma korisno jer, kako je naglasila Adisa Imamović, novinarka N1
"i neophodno je da u čitavom procesu jedni druge razumijemo, da nam budu jasni načini na koje
funkcionišu te institucije iznutra".
Predstavnica udruženja "BH novinari" Rea Adilagić predstavila je nalaze istraživanja o načinima
izvještavanja medija u BiH o migracijama i izbjeglicama urađenog za potrebe praktikuma a s ciljem da
se u utvrdili trendovi medijskog izvještaja o migrantima i migracijama u BiH. Analiza manjeg uzorka od
100 sadržaja iz 14 medija pokazala je da su se novinari tek u oko 15% slučajeva pridržavali etičkih
standarda novinarstva.pri čemu su u preko 50% slučajeva migranti i izbjeglice prikazani kao opasni po
BiH i njene građane.
Posebnu pažnju učesnika izazvalo je ućešće nekoliko migranata koji su govorili o svojim iskustvima.
"Susretao sam se sa novinarima, važni su nam, jer od njih zavisi kakvu sliku će javnost stvoriti." izjavio
je jedan od njih dodajući "Ja sam beskućnik, nisam kriminalac, idem za mirom i u želji da nađem
mjesto koje mogu zvati domom. Svi prisutni migranti pozvali su bh. novinare da urade sve što je u
njihovoj moći da slika o migrantima i izbjeglicama koju mediji prenose bude što tačnija i objektivnija jer
od nje vrlo često zavisi i ponašanje domaćeg stanovništva prema njima.
Iako svjesni da osnovni principi etičnog novinarstva kao što su objektivnost, odgovornost, nezavisnost,
nepristranost i humanost, garantuju etično izvještavanje smanjujući rizik od štete po zajednicu novinari
su naglasili kako je vrlo teško postići optimalan balans. Govoreći o toj temi, urednik Federalne televizije Željko Tica kazao je da su novinari FTV-a pokušali
prikazati i priloge za koje su se nadali da će izazvati empatiju kod građana želeći istovremeno biti
objektivni.
– Svjesni smo da migranti žive neuslovno i ocijenili smo da nije način da šutimo i pustimo da se neko
smrzne i umre pa da onda reagujemo – pojasnio je urednik FTV Željko Tica.
Gorica Bukvić, urednica Radija Unsko-sanskog kantona, koja se linkom uživo javila sa paralelnog
skupa u Bihaću, smatra da treba izvještavati o pozitivnim stvarima, ali i dati realnu sliku stanja i
govoriti o problemima.
Govoreći o prvom susretu sa migrantima, istakla je da se u njoj probudila empatija te da su se svi
trudili da im pomognu. Iskoristila je ovu priliku da pozove sve prisutne da razmisle kako bi mogli urediti
medijsko tržište jer postoji veliki broj online medija koji nemaju ni impresuma niti bilo kakvih drugih
podataka o vlasništvu, urednicima i novinarima a, ipak, ostvaruju značaj uticaj na javno mnijenje.
Glavna urednica „Oslobođenja“ Vildana Selimbegović podsjetila je da je izvještavanje o migrantima
kompleksan proces te da je primarni cilj njihove kuće da lokalno stanovništvo što bolje informiraju o
realnoj situaciji i da kažu ono što je notorna slika. Ističući da je ignorisanje bilo kojeg od principa
etičnog novinarstva uvijek povezano sa rizikom od obmane javnog mnijenja ili manipulacije ona je
izrazila nadu da će i bosanskohercegovački novinari vremenom postići potreban nivo kvalitetnog i
objektivnog izvještavanja.
Prema riječima Edina Krehića, urednika Aljazeera Balkans činjenice predstavljene tokom praktikuma
su pobudile interes svih učesnika jer je bilo mnoštvo pitanja pretvarajući ovaj događaj u zanimljiv i
koristan forum. "Medijski praktikum je bio odlično organizovan, sa učesnicima u Sarajevu i Bihaću, što
je posebno važno zbog teme koja se posebno tiče ova dva mjesta," dodao je Krehić.
Svi učesnici su saglasni da je prikazivanje migrantskog pitanja na selektivan način, zanemarujući
realne probleme sa kojima se lokalne zajednice susreću u novim i neobičnim okolnostima,
neodgovorno prema domaćoj javnosti te pozvali sve uključene u izvještavanje o migrantima da poštuju
principe etičnog novinarstva..
