DODIKOVI ‘RAPORTI’ RUSIMA: ŠEF SNSD-A SE ZA 11 MJESECI 11 PUTA NASAMO SASTAJAO SA IVANCOVOM

Miloradu Dodiku veoma smeta “međunarodni intervencionizam” u Bosni i Hercegovini.

Ne želi o unutarnjim stvarima razgovarati sa predstavnicima Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD), a čak je odbio dati saglasnost svom Kabinetu da tokom augusta prisustvuju jednom takvom sastanku. Međutim, o unutarnjim stvarima vrlo rado razgovara sa ambasadorom Rusije u BiH Petrom Ivancovom.

Od kada je izabran za člana Predsjedništva BiH, odnosno od oktobra prošle godine, Dodik se čak 11 puta u Sarajevu, Istočnom Sarajevu i Banjoj Luci sastao sa Ivancovom. Sastanci su uvijek održavani uoči i netom nakon važnih događaja u BiH, koji su bili direktno ili indirektno vezani za slanje Godišnjeg nacionalnog programa (ANP) i NATO integracije naše zemlje, koje predstavljaju kamen spoticanja u procesu formiranja vlasti.

Prvi put su se nakon Općih izbora sastali 17. oktobra u Banjoj Luci. Krajem godine se u razmaku od samo sedam dana, 18. i 25. decembra, Dodik čak dva puta sastao sa ruskim diplomatom, sa kojim je “razmjenjivao informacije o aktuelnoj situaciji”.

Naredni sastanak je uslijedio 28. januara, uoči sjednice Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC). Nešto više od mjesec dana kasnije, 12. marta 2019. godine, Dodik je primio Ivancova u svom uredu u Banjoj Luci. Šesnaestog aprila, dan uoči nove runde pregovora o formiranju vlasti, Dodik i ruski ambasador su razgovarali u Istočnom Sarajevu.

U maju su intezivirani razgovori o formiranju vlasti pa su posljedično intezivirani i Dodikovi sastanci sa Ivancovom. U Istočnom Sarajevu su se sastali 22. maja te samo sedam dana kasnije, 29. maja, kada je Dodik upoznao ruskog ambasadora da “ni nakon sastanka sa Bakirom Izetbegovićem u Sarajevu nije postignut dogovor o formiranju vlasti na nivou BiH”.
 On je prenio ruskom ambasadoru da je odbio uvjete, koje je po ko zna koji put postavljao Izetbegović, a koji se tiču članstva BiH u NATO-u, te da SNSD ostaje pri svojim ranijim stavovima da nikakvo uvjetovanje formiranja Vijeća ministara BiH članstvom u NATO-u nije prihvatljivo – pisalo je u saopćenju iz njegovog Kabineta, piše Faktor.

Upravni odbor PIC-a se sastao 17. i 18. juna u Sarajevu, a Dodik i Ivancov su za isti sto sjeli već 19. juna. Upravo je ta sjednice, uz formiranje vlasti u kontekstu NATO puta, bila tema sastanka.

U julu su Dodik i Ivancov odmarali od zajedničkih sastanaka, barem onih zvaničnih, da bi se ponovo sastali 15. augusta na Jahorini, deset dana nakon potpisivanja Principa za formiranje vlasti u BiH, kojima se Dodik potpisom obavezao da će se saradnja BiH i NATO-a odvijati na temelju Ustava, zakona te relevantnih odluka nadležnih institucija.

– Članstvo BiH u međunarodnim i regionalnim organizacijama je pitanje za vlasti u BiH. Osnova mog rada u BiH je nemiješanje u unutrašnje odnose, za razliku od nekih mojih partnera u BiH. Mislim da BiH i njeni narodi mogu sami odlučivati kako trebaju živjeti. Pitanje ANP-a je komplicirano i podijelilo je državu, ali je moguć dijalog na tu temu. Zahtjev da se što prije riješi to pitanje nije produktivan – poručio je Ivancov nakon sastanka.

Nakon otkazivanja dvije sjednice Predsjedništva BiH, na kojima se trebalo razmatrati pitanje imenovanja mandatara za novi saziv Vijeća ministara BiH, i nakon prijetnji kršenjem državnih zakona koji se odnose na funkcioniranje institucija, Dodik se u ponedjeljak, 2. septembra, ponovo sastao sa Ivancovom, ovaj put u Banjoj Luci.

Ivancov, isti onaj koji se hvali “nemiješanjem u unutrašnje odnose”, je kazao da se pitanje ANP-a mora “staviti u stranu”.

Pored zvaničnih sastanaka, Dodik i Ivancov su se susretali još najmanje sedam puta u ovom periodu, od proslave neustavnog “dana RS-a” u Banjoj Luci, preko polaganja vijenaca Vitaliju Čurkinu, sastanka sa članom Državne dume Federalne skupštine Ruske Federacije Jevgenijem Primakovom, Dodikove slave u Aleksandrovcu kraj Laktaša, prijema povodom Dana Rusije u Sarajevu, Sabora SNSD-a te obilježavanju stradanja Srba u Bratuncu u julu ove godine.

Intezivni susreti i poruke nakon istih u potpunosti obesmišljavaju Dodikove pokušaje da negira utjecaj Rusije u opstruiranju NATO integracija BiH, ali istovremeno obesmišljavaju i navodnu politiku “vojne neutralnosti” koju zagovara njegova politička opcija, s obzirom na očigledno podređenost ruskim interesima na ovim prostorima.

Podsjećanja radi, Principi za formiranje vlasti u BiH istječu 5. septembra i sve su prilike da do isteka tog roka neće biti postignut dogovor oko formiranja vlasti, upravo zbog Dodikovog odbijanja da poštuje vladavinu prava, odnosno Ustav BiH, Zakon o odbrani te relevantne odluke Predsjedništva BiH i Strategiju vanjske politike.

hayat

 

Related posts