Prva naredna reakcija BiH, u vezi s izgradnjom odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, Općina Dvor u Hrvatskoj, u neposrednoj blizini granice s našom zemljom, uslijedit će već naredne sedmice, kazao nam je zamjenik direktora Državne agencije za nuklearnu i radijacijsku sigurnost BiH (DARNS) Emir Dizdarević.
– U Beču će se naredne sedmice, u sjedištu Međunarodne agencije za nuklearnu energiju (IAEA), održati Pregledni sastanak. Radi se o redovnim sastancima pod okriljem IAEA, koji se održavaju svake tri godine. Mi ćemo na tom sastanku postaviti pitanje izgradnje odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, odnosno tražiti pojašnjenje da li će Hrvatska poštovati stav BiH u vezi sa izgradnjom ovog odlagališta – kazao nam je Dizdarević.
Međutim, ostaje činjenica da nadležni organi u BiH, uključujući DARNS, kao i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, te Ministarstvo vanjskih poslova BiH, već godinama u Hrvatsku šalju dopise u kojima iznose negativan stav BiH u vezi s izgradnjom ovog odlagališta. Međutim, Hrvatska uporno ignoriše sve zahtjeve iz BiH da se ovo odlagalište gradi na nekoj drugoj lokaciji u Hrvatskoj, dalje od granice s našom zemljom.
– BiH može pokrenuti i međunarodne sporove, kojima mogu biti zatražene i sankcije za državu koja ne poštuje međunarodne konvencije. Ti sporovi se, uglavnom, pokreću pred depozitarima konvencija, koji ujedno i brinu o njihovom dosljednom provođenju. BiH se, u vezi sa ovim problemom, može žaliti po osnovu tri konvencije i to Konvencije o sigurnom skladištenju nuklearnog materijala, po osnovu Espoo konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, te po osnovu Aarhuške konvencije o dostupnosti informacijama, učešću javnosti u donošenju odluka i pristupu pravdi u oblasti životne sredine. Odluku o eventualnom pokretanju međunarodnih sporova donose nadležne insitucije u BiH, Predsjedništvo i Vijeće ministara – pojasnio je Dizdarević.
Vijeće ministara BiH je na posljednjoj sjednici razmatralo informaciju o zaključcima zajedničke sjednice Vijeća ministara i Vlade Hrvatske, u vezi sa izgradnjom nuklearnog odlagališta na Trgovskoj gori. S tim u vezi usvojen je zaključak da MVPBiH, zajedno s DARNS-om i članovima Radne grupe BiH za ovo pitanje, dostavi cjelovitu informaciju o tome šta je sve do sada poduzeto u vezi s izgradnjom ovog skladišta. Naskon toga trebali bi uslijediti zajedničke aktivnosti sa Hrvatskom u vezi sa ovim problemom.
– U slučaju nepoduzimanja zajedničkih aktivnosti s tačno utvrđenim zadacima i rokovima za njihovo izvršenje bit će pokrenuti mehanizmi Espoo konvencije, kao i drugi mehanizmi po pravilima i normama međunarodnog prava – navedeno je među zaključcima Vijeća ministara.
Mehanizmi Espoo konvencije, između ostalog, podrazumijevaju pokretanje spora pred međunarodnim arbitražnim sudom. Sud se formira tako što strana tužitelj upućuje zahtjev generalnom sekretaru Ekonomske komisije za Evropu, koja djeluje pod okriljem UN-a. Nakon toga i tužitelj i tužena država imenuju po jednog sudiju arbitražnog suda, a njih dvoje imenuju trećeg sudiju, koji je ujedno predsjednik.
Ako neka od strana odbija da imenuje svog sudiju, ili neki od sudija odbija da prihvati imenovanje predsjednika, generalni sekretar spomenute komisije će izvršiti to imenovanje. Predsjednik ovog arbitražnog suda ne smije po nacionalnosti predstavljati nijednu od zemalja u sporu, niti mu mjesto boravka smije biti u državi koja učestvuje u sporu.
Izvor: Faktor
