Četiri općine u USK “leže” na ekološkim bombama

Odlaganje i upravljanje čvrstim otpadom najveći je ekološki problem u svih osam općina USK. U ovoj oblasti su prisutni brojni problemi, a lokalne deponije na kojima se odlaže otpad su veoma slabo opremljene. Prema riječima aktuelnog ministra prostornog uređenja i zaštite okoliša u Vladi USK Jasmina Burnića, vozila za transport su stara i dotrajala, a upravljanje otpadom se svodi na njegovo sakupljanje, odvoz i potom odlaganje na deponije.

“Moram reći kako niti jedna od lokalnih deponija ne posjeduje okolinske dozvole niti ispunjava neophodne ekološke kriterijume. Međutim, u ovom trenutku ne postoji alternativno rješenje”, istakao je Burnić. Prema nekim procjenama, ukupna količina otpada koji se na području Unsko-sanskog kantona sakupi na godišnjem nivou iznosi preko stotinu hiljada tona.

Cijeli poslijeratni period vlasti u ovdašnjim općinama muku muče s održavanjem lokalnih deponija, od kojih neke predstavljaju potencijalne ekološke bombe. Najkritičnije stanje je s deponijama u Cazinu, Velikoj Kladuši, Ključu i Sanskom Mostu, jer su smještene na kritičnim lokacijama te mogu da utiču na onečišćenje tla, kao i obližnjih izvorišta i vodotokova.

U Cazinu se preko 25 godina koristi deponija Meždre, udaljena nekoliko kilometara od grada, a posljednja ispitivanja su pokazala značajno onečišćenje zemljišta na tom prostoru, dok posebna opasnost prijeti od moguće erozije zemljišta, zbog čega ovu deponiju treba hitno sanirati.

Deponija na lokalitetu Krasulje, općina Ključ, direktno utiče na okoliš i rijeku Sanu, baš kao i deponija u mjestu Radića Most, kod Velike Kladuše, zbog čijeg je postojanja u značajnoj mjeri ugrožen eko-sistem u rijeci Glinici. Ništa bolja situacija nije ni sa deponijom na lokalitetu Sanska brda, u neposrednoj blizini Sanskog Mosta. Ova deponija se nalazi na uzvišenju iznad grada i preko četiri decenije ima karakter privremenog odlagališta.

Prema riječima Faruka Alagića, tehničkog direktora Javnog komunalnog preduzeća “Sana”, koje upravlja ovom deponijom, njeni kapaciteti su odavno prevaziđeni. On pojašnjava kako se ovo preduzeće nalazi u stečaju te nije u mogućnosti da izdvaja značajnija sredstva za njeno održavanje i sanaciju.

Problem s odlaganjem čvrstog otpada na području USK trebalo je da se riješi izgradnjom regionalne deponije, ali se ovaj projekat punih deset godina suočava s nizom problema, zbog čega postoji opasnost da Svjetska banka povuče sredstva za njegovu realizaciju.

Nakon što je za izgradnju regionalne deponije odabrana lokacija Karanovac, nadomak Bihaća, Ministarstvo prostornog uređenja i okoliša FBiH, a potom i Skupština USK, zabranili su sve aktivnosti u vezi s eventualnom izgradnjom deponije na tom mjestu, čime je ovaj projekat ponovo vraćen na početak.- pišu nezavisne.

Related posts