Iako će u julu biti pune četiri godine otkako je u požaru teško stradala Kantonalna bolnica “Dr. Irfan Ljubijankić“ u Bihaću, četiri operacijske sale i dalje nisu obnovljene, tako da se u Bihaću, umjesto na Hirurgiji, operacijski zahvati i dalje vrše na Odjelu neurologije.
Četiri godine od katastrofalnog požara u kojem je izgorjela Kantonalna bolnica “Dr. Irfan Ljubijankić” u Bihaću nisu bile dovoljne da se obnove u potpunosti uništene operacijske sale u ovoj ustanovi, bez kojih je bolnica praktično desetkovana, a 300.000 građana USK nema kvalitetnu zdravstvenu uslugu.
Ipak, kako je za Klix.ba potvrđeno iz Uprave bolnice, konačno bi se i taj proces trebao završiti.
Naime, obnova operacijskih sala u bolnici odvija se u dvije faze. Prvu fazu, čija je vrijednost 415.000 KM, finansira i u potpunosti implementira Gradska uprava Bihaća od sredstava prikupljenih nakon požara, a koja se nalaze na njihovom računu. Drugu fazu u vrijednosti od milion KM finansira Vlada USK, koja je sredstva od dobiti Unsko-sanskih šuma za prošlu godinu preusmjerila za obnovu operacijskih sala.
Za mjesec dana završetak prve faze radova koje finansira Grad Bihać
“Ta sredstva od Vlade USK su prebačena na naš račun prije 20-tak dana. Međutim, drugu fazu radova ne možemo započeti dok ne završimo prvu. Prva faza radova trebala je biti gotova još prošle godine u martu, no to se nije desilo”, rekao je za naš portal Smail Dervišević, direktor kantonalne bolnice u Bihaću.
Na pitanje zbog čega prva faza radova do sada nije okončana, Dervišević ističe da Gradska uprava Bihaća u potpunosti kontroliše taj proces, s obzirom na to da je Grad Bihać finansijer radova, njihov je nadzor, kao i izvođač radova.
“Zašto radovi nisu gotovi do sada, to oni znaju. Mi smo sa njima obavili niz sastanaka, slali dopise, a moje pretpostavke su da su u pitanju problemi finansijske prirode”, ističe Dervišević.
No, kako dalje govori, prije nekoliko dana, Uprava bolnice je imala sastanak sa Gradskom upravom na kojem je donešen zaključak da će Gradska uprava u narednih 30 dana okončati pregovore sa izvođačem radova.
“Po meni je najbitnije da smo se dogovorili kada će napokon završiti prva faza radova, jer je ovo bio prvi sastanak na kojem je to kazano. Radovi će koštati i nešto manje od prvobitno procijenjene sume od 415.00 KM, a gradonačelnik nam je obećao prebaciti i ostatak tog novca”, dodaje Dervišević.
Bit će obnovljene tri od četiri operacijske sale i intenzivna njega
Tek nakon toga, moglo bi se krenuti u drugu fazu radova, budući da se sredstva od milion KM već nalaze na računu bolnice, a gotov je i projekat. U suštini, i prva i druga faza predstavljaju građevinske radove s obzirom na to da će se u operacijske sale vratiti stara aparatura koja se nalazi u jako dobrom stanju. Pored operacijskih sala, obnovit će se i Odjel intenzivne njege.
“Nakon svih radova, završena bi bila obnova tri operacijske sale i intenzivne njege. U četvrtu operacijsku salu nećemo se moći vratiti jer je jedan dio apaarture uništen, no i tri sale su nam mnogo bolja opcija od dvije u kojima trenutno radimo na Odjelu neurologije. Mi smo i u proteklom periodu radili operativne zahvate, naravno u manjem obimu. Neke sofisticiranije zahvate nismo mogli raditi s obzirom na neadekvatne uslove. Podsjećam da su sale u kojima trenutno radimo smještene na drugim odjelima i da smo mi nakon požara u roku od 24 sata određene prostorije prenamjenili u operacijske sale. Dakle, u pitanju je tercijarni nivo zdravstvene zaštite”, objašnjava direktor.
On ističe da su građani proteklih godina bili oštećeni u smislu da su pojedine operativne zahvate morali obavljati u Sarajevu ili Tuzli.
“Primjerice, ja sam urolog i prije požara sam vršio operativne zahvate tercijarnog nivoa, dok to nisam bio u mogućnosti raditi nakon požara zbog uslova u operacijskim salama. Pacijenti nisu bili ‘zakinuti’ što se tiče kvaliteta zdravstvene zaštite, već zbog udaljenosti i transporta”, govori direktor.
Bolnica ima dug od 13 miliona KM, moguće kreditno zaduženje
Pored operacijskih sala, kantonalnu bolnicu u Bihaću muči i problem duga, koji se kreće oko 13 miliona KM.
“Oko 7,5 miliona KM smo dužni dobavljačima, a ostatak Zavodu zdravstvenog osiguranja USK koji nam je, dok smo bili u blokadi računa prije dvije godine, pozajmio finansijska sredstva, a koja se praktično računaju kao dug. Zajedno sa Vladom USK trenutno pokušavamo pronaći rješenje za ogromna dugovanja. To bi, najvjerovatnije, trebao biti kredit, po uzoru na zeničku kantonalnu bolnicu. Volja Vlade za tim postoji jer su i oni procijenili da praktično drugog načina nema”, kaže za kraj Dervišević.
Podsjećamo, kobne noći, sa 25. na 26. juli 2013. godine, požar u kantonalnoj bolnici je krenuo iz potkrovlja glavne zgrade bolnice, proširivši se pritom na najznačajnije odjele u ovom objektu: operacijske sale, laboratoriju, mikrobiologiju, radiologiju, dječiju hirurgiju, kompletnu dijagnostiku i abdominalnu hirurgiju.
Do danas, nije ponuđen nijedan zvaničan rezultat istrage o uzrocima požara, tako da i dalje ostaje nepoznanica zbog čega je izgorjela Kantonalna bolnica “Dr. Irfan Ljubijankić” u Bihaću.
/klix.ba
