Sveučilišna klinički bolnica Mostar prema dostupnim informacijama najveći je dužnik od svih naših zdravstvenih institucija, a pitanje finansiranja nikad nije riješeno. U ovom mandatu svih pet ministara zdravstva, Federacije BiH i četiri kantona, koji su osnovali ovu instituciju su iz HDZ-a BiH te se s pravom može govoriti o političkoj odgovornosti vladajuće stranke.
Posljednji nalaz Ureda za revizije institucija u Federaciji BiH navodi enormne dugove, negativne ocjene poslovanja, kao i brojne neregularnosti, a naši sagovornici direktno upiru prstom u vladajući HDZ, rukovodstvo same bolnice, kao i nelogičnosti cjelokupnog zdrastvenog sistema.
Na finansijsko stanje u SKB Mostar utječe cijeli niz faktora, kaže nam Slaven Raguž, predsjednik Hrvatske Republikanske Stranke BiH.
“Mora se priznati, većina faktora nisu odgovornost same bolnice, nego je cijela situacija nusprodukt nefunkcionisanja cijelog sistema. Sam revizorski izvještaj koji se spominje govori o enormnom iznosu nenaplaćenih potraživanja, blizu 90 miliona KM. Bolnica ima potpisane ugovore sa zavodima za zdravstveno osiguranje HNK, ZHK i Kantona 10, od kojih samo ovaj iz HNK relativno uredno plaća potraživanja, dok ostali to godinama ne čine. Kad se uđe u strukturu duga, najveći je onaj prema dobavljačima, što znači da na njega idu i određene kamate, tako da je to razlog što je svake godine taj dug veći, onda imate porast dugovanja s jedne strane, a praktično samo jedan izvor prihoda s druge. Odgovornost SKB Mostar vidim u samom upravljanju, gdje je očigledno pogodovanje određenim dobavljačima, podilaženje privatnim kliničkim ustanovama, neracionalnost u utrošku sredstava i neorganiziranost u samom funkcioniranju. Vodeći ljudi u raznim odjelima SKB Mostar, kao i cjelokupna upravljačka struktura vrlo vješto iskorištavaju ovaj cijeli haos za zadovoljavanje ličnih poslovnih i kojekakvih drugih interesa, no to je već tema za drugu raspravu”, kaže nam Raguž.
Samo HNK izmiruje svoje obaveze
Raguž smatra da bi sadašnji zdravstveni sistem bio uredu, kada bi ga se poštovalo.
“Glavni osnivač SKB Mostar je Federacija BiH, a uz nju su HNK, ZHK, Kanton 10 i SBK. Od svih njih, ponavljam, samo HNK koliko-toliko redovno servisira svoje obaveze. Od ostalih osnivača niko. Uz sve to, SKB Mostar nerijetko liječi teže slučajeve drugih zdravstvenih ustanova kojima zavodi te usluge plate, a te iste ustanove ne riješe potraživanja SKB Mostar. To je najočigledniji primjer nefunkcioniranja aktuelnog sistema. Međutim, problem nije samo SKB Mostar, nego općenito neracionalan utrošak budžetskih sredstava. Na nivou godine, samo u Federaciji, netransparentno i u dim ode stotine miliona KM. Prisjetite se izvještaja o osam milijardi KM poreznih sredstava ‘nestalih’, a uplaćenih u budžet putem poreznih davanja za ceste. Kada bi se, recimo, samo na godišnjem nivou ukinule budžetske dotacije strankama, reducirale privilegije ‘po službenoj dužnosti’ i sl., bilo bi dovoljno sredstava, ne samo za servisiranje duga SKB Mostar, nego i za finansiranje drugih institucija koje plivaju u dugovima. Ponavljam, problem SKB Mostar je nusproizvod cjelokupnog upravljanja svakog društvenog segmenta u BiH, na svim nivoima, po modelu pijanih bogataša. Dok god živimo u društvu u kojem su vlast i politika svrha samima sebi, bit će nam ovako i gore”, smatra Slaven Raguž.
Svih pet ministarstava zdravstva koja su osnovala centar (FBiH, Kanton 10, HNK, ZHK i Posavski kanton) drži HDZ pa Raguž smatra da možemo govoriti i o političkoj odgovornosti.
Uporediti predizborna obećanja i aktuelno stanje
“Ne da se može govoriti, nego se mora o tome na taj način govoriti. Uzmite primjer predizbornih obećanja pred prošle opće izbore i uporedite ih s aktuelnim stanjem. Posljednjih dana se kao jedan od modela rješavanja duga SKB Mostar spominju i famozne akcize, što je notorna glupost. Dakle, politika bez imalo vizije i smisla, politika svrha samoj sebi. Uostalom, cjelokupno društvo nam je takvo, ne podijeljeno po nacionalnoj osnovi, nego podijeljeno na savremene feudalce i kmetove. Uz ovo, ne treba zaboraviti kako je vrlo značajan dio duga u SKB Mostar stvoren i kada je zdravstvom HNK i ZHK upravljala HDZ 1990, zajedno s HSP-om. Dakle, itekako se mora govoriti o političkoj odgovornosti, ne samo zbog prošlosti, nego i zbog činjenice da kod aktuelne vlasti ne postoji ni vizija ni znanje kako probleme riješiti”, kaže predsjednik Hrvatske republikanske stranke.
Zdravstveni sistem je sistem u kojem nikada nema dovoljno novca za realne potrebe osiguranika, zdravstvenih ustanova, ali i za sam razvoj, smatra Raguž. Sistem je to u kojem je razvoj medicinskih nauka, a time i novih disciplina i usluga, skuplji, ide brzo i zahtijeva sve više novca, posebno razvoj tehnologije koja nudi sve kvalitetniju uslugu, ali čiji kvalitet paralelno prati i cijena.
“Nadalje, zdravstveni sistem je organizacijski veoma složen, ali i veoma osjetljiv jer se bavi zdravljem ljudi pa i ta činjenica bitno utječe na finansiranje. Prema tome, kada govorimo o ovoj temi treba reći i to da ne postoji savršen zdravstveni sistem u svijetu. Konkretno kod nas, zdravstvo se ne može izdvojiti od ostalih društvenih segmenata, poput školstva, infrastrukture itd., jer je kod nas cijeli sistem loše ‘nakalemljen’. Država u kojoj administracija i političke elite pojedu najveći dio poreznih sredstava jednostavno dugoročno ne može opstati, a institucije “na izdisaju” su samo prvi jači simptomi koji nas pozivaju da nešto napravimo, inače će sve propasti. Dakle, moramo govoriti o promjenama cjelokupnog funkcioniranja društveno-političkog ambijenta, promjenama svijesti u kojoj su vlast i politika svrha sebi, a ne na usluzi narodu, pa će se konsekventno tome riješiti problemi u svim segmentima društva pa tako i u zdravstvu”, kaže Raguž.
Dugovi stalno rastu
Zašto je stanje u SKB Mostar doseglo ovaj nivo upitali smo i Amera Zagorčića, jednog od lidera Socijaldemokratske partije u Hercegovini.
“SKB Mostar, kao i još jedan broj zdravstvenih ustanova, već godinama se nalaze u finansijskim dubiozama i svjedoci smo svakodnevnog rasta njihovih dugova. To nam govori da imamo problem u sistemu zdravstva koji je kao takav postao neodrživ i konstantno stvara gubitke na štetu krajnjih korisnika, tj. pacijenata. Ako tome dodamo i neregularnosti u poslovanju, a koje prema izvještajima postoje, onda dobijemo situaciju u kojoj se dovodi u pitanje samo preživljavanje bolnice. U ovakvom sistemu zdravstva se ne nazire svjetlo na kraju tunela, kako za SKB Mostar, tako i za niz drugih zdravstvenih ustanova i to je ono što najviše brine”, kaže za Klix.ba Amer Zagorčić, zastupnik SDP-a u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Zagorčić kao jedan od problema vidi i rascjepkanost cijelog zdravstvenog sistema.
“Mi imamo osnovni problem da praktično svaka mahala ima svoj zavod zdravstvenog osiguranja i da je nemoguće donijeti sveobuhvatne planove i strategije koji bi zaustavili proizvodnju gubitaka zdravstvenih institucija. Zdravstvo je toliko rasparčano da je tu teško vršiti i bilo kakav nadzor ili smanjivati troškove. Posebna priča je da smo suštinski zdravstveno osigurani samo u vlastitom kantonu. Ovakav sistem je štetan i po društvo i po pacijente i neophodno je okrupnjavanje sistema i upravljanja zdravstvom. To bi dovelo i do manjih troškova, a i do boljih usluga pacijentima. Sasvim sigurno dovelo bi i do smanjivanja golemog administrativnog aparata koji se nalazi u sistemu zdravstva, javne nabavke bi mogle ići po povoljnijim cijenama i biti mnogo transparentnije, a sam nadzor bi bio dosta jednostavniji”, smatra Zagorčić.
HDZ najveći zagovornik nakaradne dejtonske tekovine
Svih pet ministarstava zdravstva koja su osnovala SKB Mostar (FBiH, Kanton 10, HNK, ZHK i Posavski kanton) drži HDZ i u SDP-u smatraju da se može govoriti i o političkoj odgovornosti.
“Možemo govoriti o kombinaciji više faktora koji svi zajedno dovode do jedne bezizlazne situacije. Svakako da postoji i politička odgovornost, jer upravo je HDZ najveći zagovornik ovakve nakaradne dejtonske tekovine koja zdravstveni sistem cijepa na mnogo malih i ekonomski neodrživih sistema. To nam govori da je HDZ-u mnogo važnija politička uloga zdravstvenog sistema, a time i SKB Mostar, od interesa građana i pacijenata koji treba da koriste usluge”, kaže naš sagovornik.
Stanje u zdravstvu u cijeloj Federaciji BiH je veoma loše, a Zagorčić smatra da se može kazati da je ovaj model politički kontroliranog zdravstva na izdisaju.
“Ovaj model ima svoje ishodište u Ustavu, a silni ustavi koji postoje u ovoj zemlji su pravljeni isključivo na etno-nacionalnom principu, ne vodeći računa o samoodrživosti jednog takvog sistema. U svim drugim oblastima ljudskog djelovanja imamo slične probleme koji izviru iz ustava napravljenog tako da vodi pravo u ekonomsku propast. Problem se dodatno usložnjava time da kontrolu unutar sistema ne vrše institucije, nego neformalne grupe inspirisane političkim ciljevima i programima. Naš cjelokupni društveni sistem, a ne samo sistem zdravstva, je na izdisaju, jer je jednostavno finansijski neodrživ i usmjeren je protiv zdravog razuma. Nas u budućnosti očekuje promjena čitavog sistema i ustava ove zemlje, ako želimo da gradimo društvo koje ima šansu i pri tome se moramo fokusirati na zajedničke vrijednosti, a ne na ono što nas razdvaja. Nama trebaju dugoročna rješenja koja će omogućiti razvoj čitavog društva, a ne ad hoc gašenja požara od kojih niko nema stvarne koristi”, kazao je za naš portal Zagorčić.
