BiH uvezla 152 miliona litara vode

Bosna i Hercegovina je za 11 mjeseci prošle godine uvezla 152,5 miliona litara vode, vrijedne 133 miliona KM, što je 21 milion KM više u odnosu na isti period 2016. godine. Istovremeno, izvoz domaće vode u prvih 11 mjeseci 2017. godine iznosio je 45,8 miliona KM.

Samo mineralne i gazirane vode bez zaslađivača uvezeno je u vrijednosti od 20 miliona KM, što je za gotovo pet puta više od vrijednosti iste izvezene vode. Najviše nezaslađene vode BiH je uvezla iz Hrvatske, i to 19,6 miliona litara u vrijednosti od 9,1 milion KM, dok je u istu zemlju izvezla tri puta manju količinu. Pored Hrvatske, BiH je lani uvozila iz Srbije i Slovenije.

Ovu temu ponovo je pokrenula vijest da je Tešanjski kiseljak zauzeo 4. mjesto na najprestižnijem takmičenju svjetskih voda u američkom Berkli Springsu. I Tešanjski kiseljak nije jedini primjer. Celvik, Oaza, Princess na Berkli Springsu su redovno zauzimali jedno od prva tri mjesta. Berkli Springs dao je potvrdu kvaliteta vodi u BiH, međutim svijest domaćih kupaca orijentisana je prema uvoznoj vodi, piše “Radiosarajevo.ba”.

Potpredsjednik Grupacije proizvođača bezalkoholnih pića i vode u Spoljnotrgovinskoj komori BiH Haris Muslić izjavio je za da se ne radi samo o vodi, već i da se ostali domaći proizvodi slabije prodaju na tržištu BiH, jer su kupci okrenuti ka stranoj robi.

“Naše granice su fleksibilne i uvozi se sve. Često se uvezu i proizvodi da nisu kontrolisani. Drugi problem je da naši kupci nemaju vezu s domaćim proizvodom, kao što je to primjerice u Hrvatskoj, gdje se radilo kvalitetno i dobro. Na žalost taj osjećaj kod naših potrošača nije izgrađen”, rekao je Muslić.

Strane vode godinama su imale agresivnu marketinšku kampanju, ali su mnogo investirale i u marketinšku opremu. Brojni kafići, picerije, restorani u BiH, kao i trgovine imale su hladnjake, tende, suncobrane, čaše sa znakom i brendom strane vode.

Prema Muslićevoj ocjeni, strane vode mnogo više su zastupljene na policama trgovina u BiH u odnosu na domaće, te je to ključni razlog njihove bolje prodaje.

“Strani proizvođači vode ušli su s dobrom komercijalnom kampanjom prema retailerima, prodajnim lancima, malim kupcima itd. Reklame i nisu toliko primjetne, kao i marketinška oprema. Imate domaće vode Vitinku i Sarajevski kiseljak, koji nisu u zaostatku za stranim proizvođačima po pitanju marketinške opreme. Rješenje je u boljim i strožijim kontrolama na granici i da se naše trgovine više osvijeste po pitanju domaćih proizvoda”, zaključio je Muslić.

Često se u BiH, na brojnim kongresima, sastancima visokih političkih ili privrednih delegacija, naučnim skupovima, okruglim stolovima može vidjeti strana voda. Muslić kaže da na primjer u bh. institucijama od državnog do opštinskog nivoa, se pravdaju da su strani proizvođači vode dali povoljnije uslove na konkursu i da su po Zakonu o javnim nabavkama dobili posao.

Related posts