Bh. entitet Republika Srpska se proteklih dana “zadužio” za dodatnih 35 miliona maraka. Prvog dana aukcije preko Banjalučke berze prodano je 9.967 obveznica, te prikupljeno 9,9 miliona maraka. Drugog dana je prodano 25.033 obveznica u vrijednosti 24,98 miliona maraka.
Dakle, RS je prodao svih 35.000 obveznica i prikupio ukupno 34,93 miliona maraka. Investitori, odnosno banke, otkupile su obveznice na koje će ovaj bh. entitet platiti kamatnu stopu od 3,78 posto.
Investitori su bili dobro raspoloženi te su dali ponudu vrijednu 50.270.938 maraka. Slično se dešava i u Federaciji BiH gdje ovaj bh. entitet zatraži 30 miliona maraka, a banke ponude tri-četiri puta veću ponudu. Osnovni razlog je zakonska regulativa u BiH i monetarna politika Evropske unije, odnosno Evropske centralne banke koja je doslovno natjerala komercijalne banke u BiH da viškom novca kojim raspolažu kreditiraju državu, entitete, kantone i općine. Banke u BiH to nekad rade i uz minimalan pa čak i negativan prinos.
Refinansiranje refinansiranog kredita…
Stručnjaci za pitanje obveznica i vrijednosnica s kojima smo razgovarali podsjećaju da je Centralna banka BiH je uvela negativne kamatne stope na višak kapitala iznad obaveznih rezervi. Odluka je donesena u julu prošle godine, a cilj joj je bio potaknuti kreditiranje privrede i stanovništva.
Međutim, ovo su iskoristile entitetske vlade pa su se trezorski zapisi kao vid zaduženja kojima su se “prebijala” stara ili uzimao novac za tekuće troškove prodavali prošle godine po stopi koja je iznosila rekordno niskih 0,3 posto.
Predrag Duduković, član Udruženja ekonomista RS-a SWOT, ističe da je plasman banaka u hartije u vrijednosti najsigurniji posao za banke jer će one taj novac sigurno naplatiti, iako je taj plasman manji od plasmana kroz klasične kredite privredi ili domaćinstvima, odnosno fizičkim licima.
– Banke u BiH imaju višak novca i nemaju ga gdje plasirati. Privrednici i stanovništvo su najčešće prezaduženi i s te strane nema potreba za uzimanjem novih kredita. Za višak sredstava banke moraju plaćati nadoknadu Centralnoj banci BiH, baš kao što i ona mora ulagati svoje devizne rezerve koje drži u bankama u Evropi, u obveznice ili recimo zlato, ili plaćati tim zapadnim bankama da im čuvaju taj novac – kazao je Duduković za Faktor.
RS se u protekla dva dana zadužila po kamati od 3,78 posto i po ovoj emisiji bi trebala vratiti nešto blizu 1,3 miliona maraka kamata. Na duži period taj iznos je veći.
– Na kredite su veće kamate, ali banke ih nemaju kome plasirati, odnosno teško im je plasirati mjesečno desetke miliona maraka kao što to mogu plasirati kroz kupovinu hartija od vrijednosti ili trezorskih zapisa – pojašnjava Duduković.
Duduković podsjeća i da su kamate na kredite stanovništvu i privredi zbog ovog pale. – Nekad su bile sedam do osam posto, a danas su već oko šest posto. Zašto se ne smanjuju još više? Banke s većim kamatama pokrivaju rizičnost kredita jer se često dešava da one ne mogu naplatiti kredite. Tom kamatnom stopom pokrivaju se, ustvari, nenaplaćeni krediti – tvrdi Duduković.
Komentirajući činjenicu da se entiteti zadužuju po kamatama koje su veće od rasta BDP-a, on podsjeća da se uglavnom radi o “reprogramu reprogramiranog kredita” što ne odgovara ni bankama jer od kupovine jeftinih trezorskih zapisa ili hartija od vrijednosti nemaju dovoljno zarade.
– Ići će to još dugo ovako, ali niko ne zna do kad. Ni ono neće biti do unedogled jer je zaduženost entiteta sve veća. Može se desiti da se, ako bude povećavana zaduženost bez rasta proizvodnog, realnog sektora i moglo bi biti problema kod isplate plaća budžetskim korisnicima ili isplate penzija koje danas u RS-u ne kasne – smatra Duduković.
Što se tiče samog zaduženja RS-a kroz trezorske zapise i hartije od vrijednosti, on kaže da niko ne zna koliko ono iznosi podsjećajući na najnoviji spor između Vlade RS-a i sad već bivšeg revizora RS-a koji je otkrio da je entitetska vlada “sakrila” 105 miliona maraka deficita.
Vlasti uvijek mogu dići poreze
I u Federaciji BiH imamo identičnu pojavu onoj u RS-u. Prošle godine je Vlada FBiH emitirala trezorske zapise vrijedne 30 miliona maraka, a ponuda za “trezorce” dostigla je čak 103 miliona maraka. Naši sugovornici ističu da zbog “viška” novca banke koje posluju u FBiH daju skoro nikakve kamate na štednju jer im novac naprosto ne treba. Politiku banaka u pogledu depozita je takva da su kamate pale na toliko nizak nivo da se štednja gotovo i ne isplati, posebno ukoliko bude izraženija inflacija.
Ovaj “presedan” koji traje već mjesecima mogao bi potrajati jer se isto bilježi i u zemljama Evropske unije. Kupovina državnih obveznica je postalo sigurnije utočište za višak kapitala, nego što su to stanovništvo i privreda.
Dr. sc. Matej Živković, profesor na Sarajevo School of Science and Technology i član Komisije za vrijednosne papire FBiH, podsjeća da država, entiteti, kantoni i općine imaju tzv. poreznu mogućnost finansiranja kredita – ukoliko nemaju dovoljno novaca u budžetu uvijek ga mogu namaknuti podizanjem poreza.
– Svim finansijskim institucijama je zbog toga najisplativija investicija kupovina trezorskih zapisa i vrijednosnica, ali im to nosi niži prinos. Za držanje gotovine kod Centralne banke BiH komercijalne banke praktično plaćaju penale. S druge strane banke se bore sa tzv. nekvalitetnim kreditima, odnosno onim koje ne mogu naplatiti pa im je ovo sigurnije nego ulaganje u rizičnije privredne projekte – naglasio je Živković.
Bankrot se jako rijetko dešava
Što se tiče razlike između stope rasta BDP-a u entitetima i kamate na zaduženja, Živković smatra da entitetima to nije nikakav problem jer, u slučaju da ne mogu vratiti stare, oni će to refinansirati emitirajući nove obveznice.
– To je još jedan od razloga zašto banke ulažu u obveznice. Ako je prinos viši u odnosu na rast BDP-a to znači rast bogatstva u odnosu na rast društva. To se može raditi doslovno dok god ima države. Nijedna država nikad ne isfinansira svoje obaveze do kraja već emitira nove. Nema nijedne države bez obaveza – naglasio je Živković.
On kaže da se ne može isključiti opasnost da država neće moći vraćati obaveze jer se to desilo Argentini i Meksiku više puta, Grčka je tražila bankrot po svojim obavezama…
– To se može desiti u slučaju da bilo koji nivo administracije želi refinansirati stare obaveze novim. Kamate će se finansirati, ali ostaje pitanje glavnice koja dospijeva na kraju. Dakle, opasnost je da niko ne želi finansirati tu novu emisiju. Taj koji je emitirao obveznice bi zapao u probleme jer ne može vratiti glavnicu. To se jako rijetko događa jer finansijskim institucijama, odnosno bankama to nije u interesu i one će finansirati novi kredit kako bi im se stari vratio – naglasio je Živković.
To u svakom slučaju znači manje novca za privredu jer ukupni kreditni potencijal banaka se smanjuje za iznos novca koji one plasiraju državi, no za Živkovića je veliko pitanje da li bi banke uopće plasirale taj novac u privredu jer one već sad imaju ogromne količine novca na računima Centralne banke BiH i da je ovo što se dešava ustvari aktivacija do sad neaktivnih sredstava.
Istovremeno pad kreditnog potencijala koči pad ili potiče čak rast kamata za stanovništvo i privredu, ali to se, smatra Živković, ovdje neće dogoditi jer se ovdje radi o plasiranju tih do sad neaktivnih sredstava. Uz to, sve ovisi i od kamata na evropskim tržištima otkud dolaze banke majke i monetarnoj politici Evropske centralne banke budući da BiH nema nezavisnu monetarnu politiku. – piše faktor.ba
