Ambasador Bosne i Hercegovine u Sjedinjenim Američkim Državama Haris Hrle kazao je u razgovoru za Klix.ba kako predsjednika bh. entiteta RS Milorada Dodika u diplomatskim krugovima smatraju političkim projektom stare administracije, dakle Demokratske stranke, Madeleine Albright i Soroševog nevladinog sektora.
“Washington punom snagom podržava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Nema promjena u politici Sjedinjenih Država, niti je bilo kakva promjena na pomolu. Bilateralni odnosi su izvrsni, prijateljski i iskreni. Takvi odnosi će se nastaviti i nakon prestanka mandata aktuelnih ambasadora. Naime, dolazak novog američkog ambasadora u Sarajevo i novog bh. ambasadora u Washington dio je redovne diplomatske cirkulacije. Moj mandat se završava nakon oktobarskih izbora, čekamo dakle ime novog šefa bh. diplomatske misije u Sjedinjenim Državama”, počinje razgovor za Klix.ba ambasador Hrle.
Na konstataciju da predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta RS Milorad Dodik s nestrpljenjem očekuje odlazak ambasadorice Maureen Cormack i da svoj otežani politički položaj prepoznaje u utjecaju stare administracije, Hrle odgovara da u diplomatskim krugovima smatraju da je Milorad Dodik politički projekt stare administracije, dakle Demokratske stranke, Madeleine Albright i Soroševog nevladinog sektora.
“Nemamo saznanja da postoji suprotno mišljenje kada se debatuje o usponu i porijeklu vlasti u RS”, pojašnjava Hrle.
Kako kaže, pokušaj stavljanja van snage Izvještaja o genocidu u Srebrenici naveo je na direktnu akciju State Department, Kongres SAD-a, zatim UN, EU i akademsku zajednicu.
“Julsko saopćenje državnog sekretara Mikea Pompea na godišnjicu genocida posebno je snažno i značajno. Vidimo, dakle, svježu i obnovljenu odlučnost nove administracije, staru baš i ne vidimo”, navodi Hrle.
On ističe da su održavanje stanja napetosti i unutrašnjeg konflikta, uz marginalizaciju mladih, ekonomsku isušenost i iseljavanje, doveli društvo na kritičnu tačku.
“Ako izabrana politička figura deceniju uvjerava svoje glasače da ne prihvate BiH, da aktivno i pasivno rade protiv svoje države, da priziva teritorijalizaciju, razgraničenja, promjene historijskih činjenica, onda svoje glasačko tijelo dovodi, individualno i kolektivno, u stanje depresije, psihoze, u stanje propuštanja i prostornog i vremenskog nesnalaženja. Iseljavanje je logična posljedica. Uglavnom, primjetne su zloćudne političke mutacije, kao i sveprisutne provokacije i neinspirativni nacionalizam i populizam. BiH je neophodno pomirenje, unutrašnja politička stabilnost, ekonomska i socijalna konsolidacija, vladavina zakona i investicije. To je pravac koji će SAD uvijek podržati”, tvrdi bh. ambasador u Washingtonu.
Hrle nije želio komentirati Dodikov zahtjev da Srbi u državnim institucijama moraju djelovati u skladu s pravilom “srpski narod prvo”, kao ni mostarsko okupljanje diplomata iz MVP-a koji dolaze iz reda hrvatskog naroda, a na poziv člana Predsjedništva BiH i predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića.
“Te informacije su stigle do Washingtona, u diplomatiji postoje pravila. Profesionalne i iskusne diplomate bi mogle biti dovedene u nemoguću situaciju – od odbijanja agremana, što se već dešavalo, do upotrebe instituta persona non grata ukoliko preovlada partikularizam i osjećaj etničke povlastice. S druge, unutrašnje strane, i državne institucije imaju upravne mogućnosti dovesti stvari u red – bilo je slučajeva kada je bh. ministar pozivao ambasadore na konsultacije, na ponovnu obuku u Sarajevo. I držao ih dok ne savladaju diplomatsko gradivo”, zaključuje Hrle.
Na pitanje o uspješnosti lobiranja u Americi od Dodikovih lobista i Željke Cvijanović, Hrle navodi ovosedmični primjer eskalacije neprijateljstva prema Sjedinjenim Državama, Ambasadi SAD-a u Sarajevu i USAID-u.
“Govorim, dakle, o nenadležnosti, ali i eskalaciji povodom potpisivanja sporazuma vezanog za borbu protiv kriminala i korupcije između Vijeća ministara BiH i USAID-a. Taj sporazum nekom veoma smeta, a lobisti, kao što vidite, nisu bili od velike pomoći”, zaključuje Hrle.
On nije želio komentarisati mogućnost uvođenja novih sankcija osobama koje ugrožavaju Dejtonski mirovni sporazum i eventualno poništavanja postojećih viza Sjedinjenih Država pojedinim funkcionerima. Na pitanje u kakvom je stanju bh. diplomatija Hrle odgovara da smatra da je u dobrom, ali da odgovor treba potražiti od ministra vanjskih poslova BiH Igora Crnadka.
“Interesi Bosne i Hercegovine su stabilni i zaštićeni. Komparirajući politički i diplomatski položaj danas i onaj od prije godinu dana, možemo reći da stojimo bolje. Na redovnoj radnoj temperaturi održavamo kontakte s predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti. Američki sagovornici razgovor po pravilu završavaju s jasnom dozom optimizma, uz rečenicu: Recite nam kako možemo pomoći. Ili – kako to senator Roger Wicker voli reći – BiH je dragulj, iskreno smo željni pomoći”, zaključio je Hrle.
