Za samo godinu dana građani Bosne i Hercegovine su na anksiolitike, to jest lijekove “za smirenje”, potrošili blizu devet i po miliona maraka.
Potrošnja anksiolitika i antidepresiva u Bosni i Hercegovini u posljednjih nekoliko godina bilježi konstantan rast. Tako je samo u prošloj godini na bh. tržištu prometovano anksiolitika u vrijednosti od 9.421.416 KM, podaci su Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH. To je otprilike za 800 hiljada maraka više u odnosu na 2015. godinu.
Samo na lijek bromazepam, popularni Lexilium, u 2016. godini potrošeno je ukupno 5.265.819 KM. Još jedan često korišteni anksiolitik, alprazolam (Xanax, Ksalol), prodat je u vrijednosti od 1.374.517 maraka, dok je na diazepam (Apaurin) za 12 mjeseci potrošeno oko 1,3 miliona KM.
Lijekovi koji se koriste za različite bolesti i pomerećaje nervnog sistema treća su najprodavanija grupa lijekova na tržištu u Bosni i Hercegovini. Iako je otprije nekoliko godina zaživjela praksa da se ovakvi lijekovi u apotekama ne mogu kupovati bez recepta – što ranije nije bio slučaj – to nije umanjilo njihovu prodaju, naprotiv. A osim lijekova za smirenje, građani veoma često kupuju i antidepresive, na koje je prošle godine potrošeno ukupno 10.043.243 maraka, milion maraka više u odnosu na prethodnu godinu.
Među antidepresivima najčešće propisivani su paroksetin (uglavnom se prodaje pod nazivom Seroxat), na koji se godišnje troši oko dva i po miliona maraka. Otprilike isti iznos potroši se i na antidepresiv sertralin, koji je prošle godine prometovan u ukupnoj vrijednosti 2.439.862 KM.
Interesantno je da posljednjih godina Bosanci i Hercegovci pokušavaju sve više “smiriti živce” i sa tradicionalnim, biljnim lijekovima, među kojima se najčešće koriste valerijana, matičnjak, pasiflora… Na suhi ekstrakt lista matičnjaka, ekstrakt korijena odoljena i lista pitome nane bh. građani su za godinu potrošili ukupno 526.302 maraka, što predstavlja oko 0,1 posto ukupnog prometa lijekova u BiH.
Samoliječenje i samostalno doziranje anksiolitika vrlo lako može preći u ovisnost, upozoravaju psihijatri.
– Donedavno, dok inspekcije nisu pooštrile propise tražeći apotekama recepte za kojekakve medikamente, pa i ovaj, Lexilium bi se nalazio u tašnama, ladicama, džepovima radnih ljudi i građana, penzionera, zaboravljenih od društva na birou, no i studenata. Zlu ne trebalo. Dokle god se radi o dozi 1,5 mg po potrebi (dakle ne svaki dan, čak ne niti svake sedmice) situacija, stanje, nisu za zabrinuti se. No, kada se počne samostalno dozirati 3 mg i kad to pređe u gotovo svaki dan, bilo da se radi o jednoj tableti ili dvije (vjerovali ili ne, ne baš tako rijetko doze su i veće) krajnje je vrijeme da se konsultujete sa psihijatrom jer u većim dozama, kada učestalost postaje redovita, ova hemikalija i te kako je potentna da vas uvede u stanje ovisnosti – piše na svom blogu ugledna sarajevska psihijatrica Aneta Sandić.
Kako ističe dr. Sandić, ovo ne znači da je bromazepam loš lijek i da ga ne treba koristiti. Međutim, kao i antidepresive, veoma je bitno uzimati ove lijekove isključivo u konsultaciji i uz redovne kontrole ljekara – psihologa ili psihijatra, jer u suprotnom mogu donijeti više štete, nego koristi.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), oko pet posto stanovništva u Bosni i Hercegovini boluje od depresije, a posebno je zabrinjavajuće da je isti procenat oboljelih i u najmlađoj populaciji, među djecom i tinejdžerima. Socioekonomski faktori, preživljena trauma i nesređeni odnosi u porodici samo su neki od uzroka ili “okidača” zbog kojih se može javiti depresija. Osnovne karakteristike ove bolesti su sniženo raspoloženje i stalni osjećaj tuge, gubitak osjećaja zadovoljstva, gubitak snage i energije, pojava neodređenog straha (anksioznosti), osjećaj krivnje, besperspektivnosti, bezizglednosti, gubitak volje za životom, razmišljanja o samoubistvu… Uz to nastupa promjena mišljenja, sna i apetita.
Ukoliko primijetite neke od ovih simptoma, nemojte ih pokušavati ignorisati i obavezno se javite svom porodičnom ljekaru koji će vas uputiti u daljnji tok liječenja, savjetuju stručnjaci.
