Bosna i Hercegovina se na Balkanu ističe kao država s najvećim brojem očuvanih rijeka i ribljih populacija, navedela je Jelena Ivanić, iz banjalučkog Centra za životnu sredinuno, na prezentaciji studije “Ugrožene vrste riba Balkana distribucija i prijetnje zbog razvoja hidroenergije”.
Taj dokument je danas predstavio banjalučki Centar za životnu sredinu, povodom Međunarodnog dana migratornih vrsta riba, a Ivanić je istakla da su Drina i Neretva naše najvrijednije velike rijeke, a na obje su planirane desetine hidroelektrana.
Podaci iz ove studije, kako je saopćeno iz Centra, govore da 113 ugroženih vrsta riba živi u rijekama između Slovenije i Grčke i da je njihova brojnost ovdje veća nego bilo gdje u Evropi.
I Predrag Simonović profesor Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu je ukazao da su hidroelektrane nepopravljiva šteta za rijeke i živi svijet u njima.
“Naše rijeke su jedna od 25 globalnih žarišta biodiverziteta, sa dosta očuvanih staništa i visokom stopom endemizma. To moramo očuvati. Uostalom, ko ima pravo i pod kojim uslovima da koristi naše prirodne resurse”, upitao je on.
Stručnjak za ribe, prof. dr Steven Weiss s Univerziteta u Grazu i koautori iz regije su sagledali posljedice koje bi na ribe imale hidroelektrane, kojih je na Balkanu planirano 2.800.
Istraživanje je pokazalo zabrinjavajuće rezultate: 11 vrsta riba će globalno izumrijeti, a 38 će biti dovedeno do granice izumiranja.
“Razvoj hidroenergije ugrožava 10 posto svih vrsta riječne ribe u Evropi. Dakle, hidroenergija predstavlja najveću prijetnju našoj kontinentnoj ribljoj fauni”, istakao je prof. dr Steven Weiss.
Najveće riblje bogatstvo imaju tri rijeke na Balkanu: Neretva, Drina i Morača. Ove rijeke predstavljaju stanište za više od 50 vrsta s “Crvene liste” ugroženih vrsta, što govori da su ovo jedne od najznačajnijih i najbogatijih rijeka u Evropi.
