Kako bi bolje razumjeli osnovne i napredne tehnike kočenja, te proces kočenja uopšte, prvo je potrebno obraditi teoriju.
Sile kočenja su mnogo veće od sila ubrzanja (akceleracije), stoga se na kočenje treba obratiti posebna pažnja. Iako ovo zvuči trivijalno, mnogi vozači na to ne misle.
Kočenje i zaustavljanje vozila
– Zaustavljanje vozila se sastoji od dva dijela – 1) reakcije, te 2) kočenja. Zaustavni put se dakle odnosi na put koji prođe od trenutka opažanja opasnosti do potpunog zaustavljanja vozila.
– Put reakcije je dužina koju vozilo prevali od trenutka opažanja opasnosti do početka kočenja vozilom. Zavisi od vremena reagovanja vozača te o brzini kretanja vozila.
– Put kočenja je dužina koju vozilo prevali od početka izvođenja radnje kočenja, pa do potpunog zaustavljanja vozila. Zavisi od stanja puta i pneumatika vozila, brzini, te o vrsti kočnica (ali i o tehnici kočenja).
– Put reakcije nije zanemariv kao što se na prvu može učiniti. Pogledajte sljedeće podatke koji pokazuju koliki put pređete vozilom prije nego što uopšte stignete reagovati (prosječno vrijeme reakcije je 1 sekunda):
pri brzini od 50 km/h za 1s se prevali put od: 14 metara
pri brzini od 70 km/h za 1s se prevali put od: 20 metara
pri brzini od 90 km/h za 1s se prevali put od: 25 metara
pri brzini od 110 km/h za 1s se prevali put od: 31 metar
pri brzini od 130 km/h za 1s se prevali put od: 37 metara
Kočenje nije samo “sjedanje” (pritisak) na kočnicu i zaustavljanje vozila. Dobro kočenje je uvijek kompromis između kontrole vozila, te stvarnog usporavanja vozila. Naime, povećanjem sile kočenja gubi se (ili umanjuje) sposobnost upravljanja, dok se slabijim kočenjem produžuje put kočenja. Kompromis je ovdje jako bitan.
Najbrže usporavanje vozila se ostvaruje kočenjem koje je na granici blokiranja kotača.
Tehnike kočenja
Napomena: Tehnike kočenja isprobavajte i vježbajte na poligonu (stazi) ili na mjestu gdje ne ugrožavate druge.
Tehnike kočenja? Pa koliko komplikovano može biti pritisnuti kočnicu i zakočiti? Kao što smo već rekli, dobra tehnika kočenja je kompromis između mogućnosti upravljanja vozilom tokom kočenja, i dužine zaustavnog puta vozila.
Ne postoji “Najbolja” tehnika kočenja, tehnika kočenja zavisi isključivo od situacije i uslova u kojima se nalazite. Iako vas neke od ovih tehnika neće najbrže zaustaviti, ne znači da nisu korisne u određenim situacijama. Kod kočenja nije bitan samo zaustavni put, već i mogućnost upravljanja vozilom, a to neće biti moguće ukoliko blokirate točkove.
Takođe, sve tehnike u kojima se spominje blokiranje točkova važe za vozila bez ABS-a.
1. Kočenje uz pomoć ABS-a
Kada se govori o kočenju u svakodnevnoj vožnji – ABS (Anti-lock braking system) je najvažniji elektronski sistem u modernim vozilima. ABS sistem sprečava blokiranje točkova, povećavajući tako stabilnost i kontrolu nad vozilom.
ABS je reaktivan sistem, što znači da se aktivira kada dođe do blokiranja točkova. Ovdje važi ona stara izreka: “bolje spriječiti nego liječiti” – nemojte da vam uđe u naviku da naglo kočite i aktivirati ABS”.
Ako se sistem aktivira zadržite postojan i relativno snažan pritisak na papučicu kočnice. Nikako ne “pumpajte” kočnicu jer time poništavate pozitivne učinke ABS-a.
Ako ste na stazi, bolja tehnika od ove je kočenje na ivici, o kojoj će biti riječi nešto kasnije.
2. Kočenje blokiranjem točkova
Ova tehnika vas neće brzo usporiti kao npr. kočenje na ivici. Ali postoje i uslovi gdje je ova tehnika jako korisna. Vozeći po snijegu ABS vas neće najbrže zaustaviti, ali vam omogava upravljanje (skretanje) vozilom. Tehnikom blokiranja točkova ćete se najefikasnije zaustaviti na mekim ili čak skliskim površinama, kao što su snijeg ili šljunak.
Blokiranjem točkova na snijegu, ispred pneumatika se “gomila” sloj snijega koji pomaže pri kočenju. Takođe je bitno napomenuti da ovom tehnikom gubite mogućnost upravljanja vozilom, stoga je potrebno pažljivo balansiranje između kočenja i upravljanja pri većim brzinama. To nas dovodi do sljedeće tehnike.
3. Ritmično kočenje
Ovakva tehnika kočenja se koristi na površinama sa slabom mogućnošću prijanjanja, kao što su mokra i zaleđen put. Primjenom ove tehnike zapravo se balansira između kočenja (usporavanja vozila) i upravljanja. Naime, prilikom kočenja na ovakvoj površini točkovi će se vrlo brzo blokirati usporavajući vozilo, ali ste izgubili mogućnost upravljanja vozilom. Popuštanjem kočnice kotači se odblokiraju, te ponovno imate mogućnost upravljanja vozilom koju koristite za održavanje željenog smjera kretanja.
Ova tehnika se ne smije koristiti na površinama koje omogućavaju dobro prijanjanje pneumatika. Primjenom ove tehnike u takvim uslovima će rezultirati naglim izmjenama težišta vozila što će vrlo vjerovatno poremetiti njegovu stabilnost, pogotovo prilikom savladavanja zavoja.
4. Kočenje na ivici
Ovo kočenje je tehnika koja koristi sve mogućnosti vašeg vozila za najbrže moguće zaustavljanje na asfaltu. Tehnika se temelji na takvom kočenju koje je na samoj granici blokiranja točkova. U praksi je jako teško odrediti ovu granicu zbog raznih faktora koji su u igri, kao npr. vrsta i stanje puta, vrsta i stanje pneumatika, temperatura kočnica..
I najboljim vozačima se dogodi da ponekad blokiraju točkove. Bitno je ne paničiti u takvoj situaciji već lagano popustiti kočnicu, a zatim pokušati ponovo sa neznatno manjim pritiskom na kočnicu.
Kočenje u nepovoljnim uslovima
Pod nepovoljnim uslovima se misli na takve uslove u kojima je smanjena mogućnost prijanjanja pneumatika, kao što su snijeg i led.
U takvim uslovima se može imati koristi kočenjem tehnikom blokiranja točkova.
Studija Američkog instituta za sigurnost putnog saobraćaja (NHTSA) potvrđuje da ova, i slične tehnike skraćuju zaustavni put za do 22% u odnosu na kočenje ABS-om.
(Autopress.hr)
