Svi želimo da imamo zdravo srce. Međutim, kardiovaskularna oboljenja pogađaju skoro svaku treću osobu u svijetu. Dobre vijesti su da određene, svakodnevne navike mogu napraviti veliku razliku u vašoj sposobnosti da živite zdrav život. Ljekari ističu petnaest najgorih navika za vaše srce i kako da ih izbjegnete.
Gledanje TV-a
Sjedenje satima, na kraju, povećava rizik od srčanog i moždanog udara, čak i ako redovno vježbate. Vježbanje ne može nadoknaditi vrijeme koje provodite sjedeći. Zašto? Manjak kretanja može uticati na nivo šećera i masti u krvi. Bitno je da periodično šetate, čak i kada ste na poslu (ustanite kada telefonirate, otiđite do toaleta i nazad i slično).
Depresija
Da li ste pod stresom, neprijateljski ste nastrojeni ili ste depresivni? To može uzeti danak na vašem srcu. Dok se skoro svi, izvjesno vrijeme, osjećaju ovako, način na koji se nosite sa pomenutim emocijama može uticati na zdravlje vašeg srca. Ukoliko shvatite da ove vrste emocija ne možete držati pod kontrolom, obratite se stručnom licu.
Ignorisanje hrkanja
Više od manjeg uznemiravanja, hrkanje može biti znak nečeg mnogo ozbiljnijeg – opstruktivne apneje u spavanju. Ovaj poremećaj, koji obilježava prekid disanja tokom sna, može izazvati povećanje krvnog pritiska. Više od sto miliona ljudi širom svijeta pati od apneje koja povećava rizik od srčanih oboljenja. Gojazne osobe pod većim su rizikom od apneje, ali mogu je razviti i mršavi ljudi.
Nekorištenje konca za zube
Iako tačan razlog nije poznat, postoji veoma snažna veza između oboljenja desni i srčanih oboljenja. Ukoliko ne koristite konac za zube, doći će do nakupljanja ljepljivog plaka koji može dovesti do nastanka oboljenja desni. Njihovo liječenje može poboljšati funkciju krvnih sudova.
Povlačenje od svijeta
Nije tajna da tokom određenih dana druga ljudska bića mogu izgledati iritantno, dosadno i sa njima se jednostavno nije lako složiti. Međutim, ima smisla da ojačate veze sa onima koji vam se sviđaju. Osobe koje su snažnije povezane sa porodicom, prijateljima i društvom u cjelini imaju tendenciju da žive duže, zdravije živote. Svakome je potrebno vrijeme nasamo, ali je i dalje potrebno da doprete do drugih ljudi i ostanete u kontaktu kad god možete.
Idete na “sve ili ništa”
To se može nazvati i sindrom vikend ratnika. Tako mnogo ljudi počne da vježba s dobrim namjerama, povrijedi se i prestane vježbati zauvijek. Kada je riječ o vježbanju, važno je da vam cilj bude da idete polako i stabilno. Važnije je da imate redovan anganžman kada je vježbanje u pitanju, a ne da idete na sve ili ništa.
(Pretjerano) konzumiranje alkohola
Naravno, istraživanja pokazuju da manja količina alkohola može biti dobra za vaše srce. Međutim, pretjerano konzumiranje povezuje se sa većim rizikom od visokog pritiska, većim nivoom masti u krvi i srčanom insuficijencijom. Pored toga, dodatne kalorije mogu dovesti do povećanja tjelesne težine, prijetnje zdravlju srca.
Prejedanje
Gojaznost je glavni faktor rizika za oboljenje srca. Pokušajte da jedete manje, izbjegavajte prevelike porcije, a slatka pića zamijenite vodom.
Pretpostavka da niste pod rizikom
Kardiovaskularne bolesti – uključujući moždani udar, srčana oboljenja i srčanu insuficijenciju – odnose više života u svijetu od bilo kojeg drugog oboljenja, uključujući rak. Nemojte pretpostavljati da niste pod rizikom. Visok krvni pritisak i holesterol, dijabetes, gojaznost i pušenje sve su faktori rizika koje treba držati pod kontrolom.
Konzumiranje crvenog mesa
O crvenom mesu najbolje je misliti kao o povremenoj poslastici nego o temelju svakodnevne ishrane. Crveno meso sadrži visok nivo zasićenih masti, a postoje dokazi da obrađeno meso (poput viršli, kobasica i slanine) povećavaju rizik od kardiovaskularnih oboljenja i nastanka raka debelog crijeva. U idealnom slučaju, manje od 10% vaše ishrane treba biti od životinja i njihovih proizvoda.
Pušenje
Naravno, do sada ste sigurno milion puta čuli kako ne trebate pušiti. Ali, ipak da ponovimo. Pušenje je totalna katastrofa za srce. Ova navika podstiče stvaranje krvnih ugrušaka koji mogu blokirati dovod krvi do srca te pridonijeti stvaranju plaka u arterijama. Takođe, istaživanja pokazuju da preko pedeset hiljada pasivnih pušača (osoba koje ne puše, ali žive sa pušačima ili borave u zadimljenim prostorijama) umre od srčanih oboljenja.
Izbjegavanje voća i povrća
Najbolja ishrana za zdravlje srca je ishrana na biljnoj bazi. To znači redovno unošenje voća i povrća u organizam, orašastih plodova, integralnih žitarica, mliječnih proizvoda sa niskim stepenom mliječne masti, proteina i svođenje konzumiranja brze hrane na minimum. Zapravo, istaživanja pokazuju da je najbolje da se polovina svakog obroka sastoji od povrća i voća. Takođe, istraživanja pokazuju da osobe koje unose pet porcija voća i povrća dnevno imaju manji rizik od srčanih oboljenja i moždanog udara za 20% u odnosu na osobe koje unose manje od tri porcije.
Ignorisanje fizičkih simptoma
Ukoliko ste prije bez problema mogli da se popnete tri sprata, a sada se zadišete već nakon prvog, vrijeme je da se obratite doktoru. Odmah sada. Nikada nemojte pretpostavljati da je to zbog toga što niste u formi. Doktori kažu: “Vrijeme je mišić”, što znači da što prije dobijete liječenje i terapiju za potencijalni problem manja je vjerovatnoća da ćete imati trajno oštećenje srčanog mišića. Bolje je da bude “mnogo buke ni oko čega” nego da u roku od šest sati dobijete srčani udar.
Pretjeran unos soli
Što više soli unosite to krvni pritisak sve više raste. Skoro svaka treća osoba na svijetu ima visok krvni pritisak, jedan od glavnih uzroka srčanog udara, zatajenja bubrega i moždanog udara. Većina nas treba unositi manje od 2 300 miligrama soli dnevno. Ako imate visok krvni pritisak ili preko pedeset godina, ta granica iznosi 1 500 miligrama na dnevnoj bazi.
Konzumiranje praznih kalorija
Namirnice sa visokim sadržajem šećera, masti i kalorija dobijenih iz ulja sadrže veoma, veoma malo (ako uopšte) hranjivih materija koje tijelo može upotrijebiti. Istraživanja pokazuju da ishrana koja je puna praznih kalorija povećava rizik gojaznosti i dijabetesa.
