Nekoliko mjeseci aktuelna je priča o kandidaturi Mostara za Evropsku prijestolnicu kulture 2024. godine. Priča je to koja je u Mostaru dobila značajnu podršku.
Evropska prijestolnica kulture je najpoznatiji kulturni program Evropske unije, u kojem od 2014. godine mogu učestvovati i gradovi iz naše zemlje, a Mostar i Banja Luka su već formirali timove za kandidaturu.
Jedan od onih koji je aktivan na kandidaturi je mostarski književnik nove generacije Mirko Božić koji afirmativno gleda na cijelu priču.
“Mostarska kandidatura je trenutno u neformalnoj fazi, gradska kulturna scena izrazila je veliki entuzijazam za projekt. Ovaj projekt je važan za grad jer predstavlja priliku za revalorizaciju naše umjetničke scene te prijeko potrebna ulaganja u infrastrukturu i kadar. Osim toga, očekujem da projekt prikaže grad u jednom novom i pozitivnom svjetlu na međunarodnoj kulturnoj sceni time što će privući renomirana strana imena i drukčiju vrstu turista”, kaže nam Božić.
Božić se osvrnuo na kritike koje ovaj projekt ima, a koje prvenstveno dolaze iz dijela NVO sektora i nekih političkih stranaka.
“Kritika ima i uvijek će ih biti, ali za dobrim konjem se prašina diže. Radije neka govore o tome kako je moguće da je u gradu koji nema lokalnih izbora i koji je navodno podijeljen na prvom službenom forumu o kandidaturi za Evropsku prijestolnicu kulture učestvovalo više od 80 institucionalnih i nezavisnih kulturnih radnika i umjetnika koji su kolektivno podržali inicijativu u ovoj početnoj fazi”, odgovara mladi mostarski pisac.
Božić smatra da će presudna biti saradnja svih aktera uključenih u pripremu kandidacijskog procesa, a uspjeh projekta, u svakom slučaju, najviše zavisi od interesa i participacije građana, jer je primarno fokusiran na interakciju i komunikaciju sa sredinom u kojoj se odvija.
Huso Oručević, kulturni radnik i politolog, s pozitivne strane gleda na samu ideju Mostara kao kulturne prijestolnice.
“Evropska prijestolnica kulture je projekt EU i Evropske komisije koji gradovima u Evropi nudi mogućnost finansiranja strategije svog kulturnog razvoja u višegodišnjoj perspektivi. Budući da Bosna i Hercegovina nije članica Evropske unije, u trenutnoj političkoj situaciji ova aplikacija daje jasan signal da kultura u budućnosti može i mora biti motor razvoja grada Mostara, kao što je to bila i u našoj višestoljetnoj prošlosti”, smatra Oručević.
Sam proces apliciranja ima tri faze, a prva je rad na prikupljanju podataka i izrada strategije kulture. U narednim fazama slijede izrada preliminarne, a onda i konačne aplikacije.
