Studija izvodljivosti i idejno rješenje projekta aerodroma Golubić u Bihaću, kao i neki manji infrastrukturni radovi trebali bi biti gotovi do kraja ove godine. Osim toga, Vlada Federacije BiH do kraja godine, pored već osigurana dva miliona KM, planira kroz rebalans budžeta izdvojiti još dodatnih 3,7 miliona KM koje bi trebale značajno ubrzati realizaciju projekta, potvrdio je za Klix.ba premijer Fadil Novalić.
Početak priče o izgradnji aerodroma u Bihaću, iako doduše ne i prvi pomen, veže se za septembar 2015. godine kada je premijer Federacije BiH Fadil Novalić prilikom posjete Krajini prvi put najavio mogućnost gradnje aerodroma za civilne i charter letove u ovom dijelu BiH. U decembru iste godine, osnovano je Javno preduzeće Aerodrom” Bihać. U međuvremenu je formirana Skupština i Nadzorni odbor te imenovan direktor preduzeća.
Dana 26. februara 2016. godine, na 756. rođendan Grada Bihaća, tadašnji gradonačelnik Emdžad Galijašević i član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović trebali su postaviti kamen temeljac za izgradnju bihaćkog aerodroma. To se, ipak, nije dogodilo, a Bihać nije dobio ni planirana dva miliona KM iz budžeta Federacije u tu svrhu, budući da Uprava preduzeća nije dostavila investicioni elaborat.
Novalić: Do kraja godine još 3,7 miliona KM za aerodrom
Početkom maja 2017. godine, iz Vlade FBiH su istakli da su obezbijeđena nova dva miliona KM za izgradnju bihaćkog aerodroma.
“U odluci je tačno navedeno u šta će biti utrošen ovaj novac i to su: projektna dokumentacija aerodroma 500.000 KM, ograđivanje poletno-sletne staze i pratećih objekata 400.000 KM, izgradnja pristupne ceste 400.000 KM, izmještanje postojećih objekata 500.000 KM i dobijanje atesta, dozvola i licenci 200.000 KM. Ponavljam, radi se o namjenskim sredstvima, dakle ona nisu trošena na plate uposlenika aerodroma, već isključivo na njegovu izgradnju”, rekao nam je premijer Novalić.
Prema njegovim riječima, projekat izgradnje aerodroma u Bihaću je veoma bitan i za privredu i za turizam Unsko-sanskog kantona.
“Ja sam još 2016. godine obećao da će Vlada Federacije svake godine izdvojiti dva miliona KM namjenskog novca za ovaj aerodrom. Prošle godine ova dva miliona nisu iskorištena jer Grad Bihać nije dostavio investicioni elaborat koji precizno govori u šta će se tačno utrošiti ta sredstva. A bez njega riskirali bismo da bi taj novac ‘pojela’ administracija”, pojašnjava premijer.
Ipak, ove godine stvari su pokrenute sa mrtve tačke, a kako Novalić najavljuje, Vlada FBiH neće se zaustaviti samo na dva miliona KM izdvajanja godišnje za bihaćki aerodrom.
“Do kraja godine za potrebe ovog projekta planiramo kroz rebalans budžeta izdvojiti još dodatnih 3,7 miliona maraka koje će značajno ubrzati njegovu realizaciju. Mislim da smo na dobrom putu da u dogledno vrijeme aerodrom u Bihaću bude osposobljen za civilne i charter letove”, kaže premijer za Klix.ba.
Čeka se studija izvodljivosti i novi idejni projekat
Kakve se aktivnosti trenutno provode na tom planu, odlučili smo se uvjeriti na licu mjesta. Posjetili smo lokaciju sportskog aerodroma Golubić u Bihaću koji bi, uz milionska ulaganja, trebao biti preuređen sportsko-turistički aerodrom sa mogućnošću prihvata charter letova.
Elvedin Sedić, v.d. direktora JP Aerodrom Bihać, u razgovoru za Klix.ba govori da su konkretne aktivnosti na realizaciji projekta započete u aprilu, nakon što je on imenovan na tu poziciju, a preduzeće dobilo novu strukturu i organe.
“Pokrenuli smo proceduru javnih nabavki na izradi projekata za infrastrukturne radove kao što je pristupni put i most na tom putu, kao i ograđivanje parcele aerodroma. To su radovi koji su bitni za svaku narednu aktivnost na parceli aerodroma, odnosno adekvatan pristup za buduće građevinske radove. Neke javne nabavke već smo okončali, dok su neke u toku. Nadam se da ćemo ubrzo moći pristupiti i izvođenju ovih radova”, kaže Sedić.
On ističe da je već okončana procedura za izradu studije izvodljivosti koja bi trebala biti spremna u roku od mjesec dana. Nakon završene studije, trebalo bi se kreirati idejno rješenje, a zatim i izrada glavnog projekta budućeg aerodroma. Idejno rješenje od ranije realizirala je ranija uprava aerodroma u saradnji sa jednom projektantskom firmom iz Bihaća. Ipak, bit će urađeno novo idejno rješenje.
“Kada bi prva faza mogla biti završena ne mogu precizirati prije svega zbog zakonskih procedura koje primarno podrazumijevaju proceduru javnih nabavki. Ipak, očekujemo da će do kraja godine biti završena gradnja mosta i pristupnog puta, ograđivanja parcele, te izrade studije izvodljivosti i idejnog projekta. Glavni projekat trebao bi biti urađen naredne godine”, objašnjava.
Budući radovi: Proširenje piste i izgradnja terminala
Prema ranijim podacima, izgradnja aerodroma koštala bi oko 26 miliona KM, no kako saznajemo, radovi bi mogli koštati i nešto manje. Direktora Sedića smo upitali koliki je minimum sredstava koji bi bili dovoljni za infrastrukturne radove, a koji bi omogućili prve letove na aerodromu.
“To je teško reći, jer je riječ o sredstvima i dijelu projekta koji slijedi nakon ovog što mi trenutno radimo. Oni podrazumijevaju izradu sletno-poletne piste, objekta terminala i buduće upravne zgrade aerodroma u kojoj bi se vršilo otpremanje i prihvatanje putnika. To je faza koja će uslijediti tek za godinu ili dvije i u ovom momentu je o tome rano govoriti, budući da iziskuju veća sredstva od onih koja su odobrena ove godine, ali i onih koja će biti odobrena naredne godine. U ovom momentu, cilj je da sa studijom izvodljivosti i glavnim projektom dobijemo egzaktne podatke o cijeni koštanja realizacije projekta aerodroma”, ističe naš sagovornik.
Tek nakon toga, prema njegovim riječima, uprava aerodroma moći će pokrenuti dodatne zahtjeve za odobravanje sredstava, mimo onih koja su definisana ugovorom sa Vladom FBiH, te na osnovu tih dodatnih sredstava krenuti u realizaciju projekta piste i terminala, koji predstavljaju minimum uslova za uspostavu aviosaobraćaja na budućem aerodromu.
“Trenutna parcela aerodroma Golubić je ukupne površine 26 hektara i u obliku je slova T. Pista je trenutno u dužini od 1.200 metara. Mi već sada znamo da to neće biti dovoljno i najvjerovatnije da ćemo iduće godine ići sa prijedlogom prema Gradskoj upravi za eksproprijaciju i proširenje same parcele kako bi zadovoljili ono što je minimalno za realizaciju projekta.To znači da bi se pista morala proširiti na 2.000 metara, a parcela bi morala biti veća od toga, od 500-800 metara, tj. do 2.800 metara u dužini”, objašnjava Sedić.
Potencijalni investitori
Upitali smo ga i za komentar o najavi premijera Novalića da se kroz rebalans budžeta za ovu godinu obezbijede dodatna sredstva za bihaćki aerodrom.
“Bilo je riječi o tome da bi mogla biti dostupna i neka dodatna sredstva, ali nemamo još informaciju da su ta sredstva zaista i osigurana. S druge strane, neophodno je da mi, što se tiče uprave aerodroma, odradimo idejni i glavni projekat, koji će nam pokazati u kojem smjeru trebamo djelovati i koliko će to u konačnici finansijski iznositi, kako bismo mogli ići sa realnim zahtjevima prema višim nivoima vlasti. Upravo će studija izvodljivosti pokazati kakav će biti budući izgled i karakter aerodroma”, ističe Sedić.
Najavio je da bi to trebala biti jedna vrsta sportsko-turističkog aerodroma, odnosno da će se nastaviti vršiti sportske aktivnosti, ali i da će budući aerodrom zadovoljavati potrebe uspostavljanja turističkih i drugih komercijalnih letova koji bi bili prihvatljivi za pojedine niskobudžetne kompanije zbog mnogobrojne dijaspore koja gravitira u ovom kraju.
“Pored opcije da naše javno preduzeće samostalno realizira cijeli projekat, postoji i opcija javno-privatnog partnerstva ili nekog drugog koncepta koji bi sa ekonomskog aspekta bio interesantan i javnom preduzeću, ali i potencijalnom investitoru koji bi vidio interes u tome. Mi smo otvoreni za svaki vid suradnje i već vodili razgovore sa dvije kompanije, koje, uslovno kazano, ‘ispipavaju’ teren, jer svako želi znati koji je potencijal tog projekta”, kaže za kraj Sedić.
