Bitcoin i druge kriptovalute građanima Bosne i Hercegovine uglavnom su nepoznanica, dok je u svijetu sve veći broj onih koji se odlučuju da koriste prednosti digitalnih valuta kao što su mogućnosti za zaradu te jednostavan i brz transfer novca u najudaljenije zemlje uz minimalne provizije.
Aleksandar Ješić (41) iz Prijedora, koji je inače doktor stomatologije i java programer, bitcoinom i drugim kriptovalutama bavi se oko tri godine. Ekipa Anadolu Agency (AA) posjetila ga je u njegovom radnom prostoru kako bi nam objasnio šta su kriptovalute i na koji način ih građani BiH mogu koristiti.
“Bitcoin je u principu javni digitalni decentralizovani novac. Malo zvuči komplikovano, ali u principu je vrlo jednostavno. Javni znači da je svima dostupan, a deceentralizvani – da niko nije vlasnik bitcoina, već su vlasnici svi koji ga trenutno koriste”, rekao je Ješić.
Prema njegovim riječima, iza bitcoina i drugih kriptovaluta stoji tehnologija koja se naziva public blockchain.
“Za blockchain možemo reći da je jedan veliki fajl u kome su zapisani svi prethodni, ali i budući vlasnici bitcoina. To je veliki fajl koji se nalazi na internetu i koji se svakih 10 minuta povećava za jedan novi blok, odnosno jedan megabajt i u taj megabajt se upisuju sve transakcije koje se obave između ta dva bloka”, kazao je Ješić.
Kada je u pitanju bitcoin, prema njegovim riječima, postoji nekoliko zabluda, a najčešća je da se time bave kriminalci, odnosno da ga koristi crno tržište i da su transakcije anonimne. Objasnio je da su transakcije djelimično anonimne.
Aleksandar Ješić (41) iz Prijedora, koji je inače doktor stomatologije i java programer, bitcoinom i drugim kriptovalutama bavi se oko tri godine.
“Blokchain koji se nalazi iza bitcoina sadrži zapisane sve transakcije od početka postojanja bitcoina, sve vlasnike bitcoina bez imena i prezimena. Vlade, kao i korisnici mogu da preko interneta provjere sve i jednu bitcoin adresu koliko ima novca na joj i s koje na koju adresu je novac išao”, kazao je on.
Postoje pretraživači na internetu odnosno “blockchain exploreri” na kojima, nakon što ukucate adresu, dobijete informacije o stanju novca i svim dolaznim i odlaznim transakcijama.
“Čak možemo reći da su više transparentne od banaka”, kaže Aleksandar Ješić.
Bicoin postoji od 2009. godine i mnoge zemlje, pogotovo velike i razvijene su već usvojile bitcoin kao regularan i legalan način trgovanja. Tokom ove godine Japan i Australija su zakonski regulisali korištenje bitcoina, a očekuje se da će se to uskoro desiti i u Južnoj Koreji. Postoji i veliki broj drugih zemalja koje bitcoin tretiraju kao sistem za plaćanje.
Inače, bitcoin se može kupiti na specijalizovanim mjenjačnicama koje se nalaze na internetu.
“Ako, naprimjer, na sajtu bitcoin.com ukucate zemlju gdje se nalazite dobićete spisak mjenjačnica na kojima možete da kupite bitcoin. Jedna od tih je www.coinmama.com i tu možete da kupite bitcoin po trenutnoj cijeni koliko vrijedi”, kazao je Ješić i dodao da se prilikom kupovine koriste kartice za internet plaćanje.
Da bi mogli čuvati bitcon, odnosno prije same kupovine potreban je digitalni novčanik ili digital wallet, u kojem se čuvaju bitcoini. U pitanju je aplikacija koju možete da imate na mobilnom telefonu, tabletu, laptopu ili računaru. Instalacijom ove aplikacije dobija se jedinstvena adresa na kojoj je početno stanje nula, sve do prve kupovine bitcoina ili neke druge kriptovalute.
U “novčaniku” moguće je čuvati kriptovalute, prebacivati ih na druge adrese, odnosno kupovati nešto ili plaćati usluge.
“Kod nas u BiH nemate velike opcije za korištenje bitcoina, međutim na Zapadu postoje restorani, hoteli, prodavnice koje primaju bitcoin”, rekao je Ješić.
Naveo je da, naprimjer, u Beogradu postoji bitcoin bankomat na kojem možete podići novac, a moguće je i prebaciti vrijednost bitcoina na devizni bankovni račun.
“Ono zbog čega mnogi kupuju bitcoin je zbog toga što njegova cijena neprestano raste i često ga kupuju kao investiciju da bi ostvarili profit, to je najjednostavniji način da zaradite novac tj. da ga kupite i čuvate kod sebe u nekom od digitalnih novčanika”, objasnio je Ješić i dodao da je trenutna vrijednost jednog bitcoina preko 4.000 dolara.
Drugi način za zaradu jeste trgovina na specijalizovanim berzama gdje se može kupovati i prodavati bitcoin u odnosu na druge kriptovalute, ali i dolar i euro.
“Na taj način da zarađujete slično kao što se radi na foreks berzama ili ostalim berzama. Dostupno je i za građane BiH da koriste neku od tih mjenjačnica”, kazao je on.
Način za zaradu bez prethodnog ulaganja jeste mogućnost da postanete takozvani “miner”, odnosno osoba koja je sa svojim harverima, specijalizovanim računarima priključena na bitcoin mrežu i učestvuje u formiranju blokova svakih deset minuta u blockchainu.
“Formiranje novog bloka u blockchainu naziva se mining ili rudarenje i vi kad svoje uređaje, računare, priključite na mrežu dobijate određeni procenat zato što učestvujete u osiguranju bitcoina”, kazao je Ješić.
Naglasio je da pošto bitcoin postoji već devet godina, za “rudarenje” ove kriptovalute sada postoje specijalizovani uređaji i mašine.
“Nekada su se koristili obični računari i obični građani su mogli to da koriste. Međutim, sada je potreban ulog od par hiljada dolara i da se nabave mašine iz inostranstva koje su specijalizovane za rudarenje bitcoina. U međuvremenu, pored bitcoina pojavile su se i druge kriptovalute zasnovane na istoj tehnologiji koja se naziva blockchain koje su dostupne i na kojima se takođe može zaraditi novac”, kazao je Aleksandar Ješić.
Sve veći broj korisnika bitcona i drugih kriptovaluta zbog mogućnosti zarade i jednostavnog transfera novca.
Objasnio je da je jedna od tih digitalnih valuta i “ethereum” ili “eter” za koji može da se strandardnim računarima koji imaju dobre grafičke procesore uključi u proces rudarenja, odnosno stvaranja novih blokova.
“To bi, recimo, bilo interesantno za stanovinke BiH, jer ko god ima malo jaču grafičku karticu može da se priključi u taj sam proces”, kaže Ješić.
Prema njegovim riječima, ovaj proces uopšte nije komplikovan i u njemu se instalira grafička kartica, te pokrene program u kojem oni koji žele da zarađuju na ovaj način upišu svoju bitcoin adresu koju su dobili prilikom instaliranja aplikacije digitalni novčanik.
“Konektujete se na server, pritisnete dva puta mišem i to je to – proces kreće, računar to sve sam radi, a vi morate da nagledate samo da bude stalno upaljen i da je stalno na internetu”, rekao je Ješić.
Osim toga, postoje i sajtovi, kao što je www.coinwarz.com na kojima možete dobiti precizne informacije o tome koliko možete zaraditi “rudarenjem” određenih valuta, nakon što unesete podatke o cijeni električne energije i jačini grafičkih kartica koje koristite. Trenutno u svijetu postoji preko 300 valuta koje su nastale nakon bitcona, a oko 50 od njih ima određenu vrijednost.
Kao i u svim drugim oblastima u kojima postoji zarada, tako su se i za kriptovalute pojavili slučajevi prevara, a, prema riječima Ješića, ova pojava nije zaobišla BiH.
“Kriptovaluta ima preko 300 i sve koriste blockchain tehnologije. Niko ih ne reklamira, ne promoviše, niko vas ne nagovara da ih koristite, već ih koristite samovoljno. Ako neko reklamira, promoviše, vrši prezentacije određene kriptovalute najvjerovatnije je da se radi o prevari gdje se samo zloupotrebljava uspjeh bitcoina i ostalih valuta”, kazao je na kraju Aleksandar Ješić.
