Zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković smatra da Bosnu i Hercegovinu moramo graditi kroz čvrstu ekonomiju unatoč činjenici da u zemlji postoji mnogo administrativnih problema i da nekada nije lako završiti sve one poslove koji su vezani za birokratski aparat.
Smatra da je BiH mala zemlja, da to nije nikome atraktivno tržište, te da se regija mora napraviti atraktivnom za sve ostale zemlje.
U vezi s najavom Hrvatske da će graditi odlagalište za nuklearni i radioaktivni otpad na lokalitetu Trgovska gora u blizini granice sa BiH, Turković navodi da ukoliko Hrvatska ostane pri stavu za Trgovsku goru, to bi moglo dovesti do narušavanja dobrosusjedskih odnosa.
“Dugo smo imali otvoreno to pitanje. Ono je godinama otvoreno, a posljednjih desetak godina, na njemu se radilo, nekad više, nekad manje, postojale su razne grupe, međutim, čini mi se da bi odgovor, ukoliko obje strane žele, a mi želimo, mogao da bude pronađen vrlo jednostavno”, naglasila je Turković.
Pojasnila je da u Krškom postoji mjesto koje Slovenija nudi kao rješenje za odlaganje nuklearnog otpada.
“Republika Hrvatska iz određenih razloga, njima poznatim, nije spremna da prihvati taj lokalitet i ona razmišlja o izgradnji odlagališta na Trgovskoj gori. Naravno, to BiH, s obzirom na to da na tom području živi između 250.000 do 300.000 stanovnika, ne odgovara ni u kom slučaju. Ne odgovara ni zbog toga što smo mi seizmički područje koje je sklono potresima”, navela je Turković.
Kako je kazala, s Hrvatskom pokušavaju diplomatskim putem riješiti ovo pitanje.
“Dakle, što se tiče Trgovske gore, napravljeno je mnogo toga”, izjavila je Turković.
Mišljenja je da, ukoliko Hrvatska ostane pri trenutnom stavu, to bi moglo dovesti do narušavanja dobrosusjedskih odnosa između dvije zemlje.
“To je vrlo ozbiljno pitanje. Doći će do pokretanja sudskog spora, do angažovanja različitih pravnih službi, do međunarodnih sudova itd. I kada jednom počne tako nešto, onda to ne može završiti lijepim, koliko god čovjek želio da iskoristi svoja prava i da to razumije i onaj drugi. Ali, ostavlja to traga. Mislim da bi zaista bilo uputno da to riješimo, tim prije što postoji alternativni lokalitet, što postoji ponuda i mislim da ne bi trebalo da se ulazi u ono što ja smatram da je ravno avanturi”, naglasila je Turković.
Ministrica Turković je u posljednje vrijeme imala nekoliko susreta i sastanaka sa ministrom vanjskih poslova Republike Turske Mevlutom Cavusogluom.
Turković je podsjetila da “mi u BiH, tradicionalno osjećamo da u Turskoj imamo prijatelja, da imamo podršku Turske i liderstva te zemlje i naravno veliko prijateljstvo turskog naroda”.
“Svjesni smo toga. Međutim, BiH je mimo te činjenice da imamo velikog prijatelja, potrebno i da se učestvuje mnogo više u našem ekonomskom razvoju, u podizanju naše proizvodnje jer ljudi u BiH trebaju da osjete da je Turska itekako zainteresovana ne samo kroz prijateljstvo, koje definitivno izražava i koje osjećamo, nego da se vide turske investicije. Ne samo one koje dolaze kao donacija, kao podrška i poklon, a njih je jako mnogo, počevši od obnove Starog mosta u Mostaru pa do brojnih objekata koje je Turska renovirala. Sve je to dobro poznato, međutim, mislim da bi ta naša ekonomska razmjena morala biti mnogo bolja, razvijenija i bilo bi za očekivati da ulazimo u onu proizvodnju koja je dobra i za Tursku i BiH”, poručila je Turković.
Smatra da ako možemo raditi na korist i jedne i druge zemlje, to bi bio ogroman pokazatelj da ta prisutnost nije bazirana samo na davanju, bez učešća BiH, nego je to prijateljstvo u kojem se obje zemlje trude da daju svoj puni doprinos.
“Činjenica je da u BiH postoji mnogo administrativnih problema, da nekada nije lako završiti sve one poslove koji su vezani za birokratski aparat. Ali, mislim da treba imati u vidu i činjenicu da jednom dijelu BiH, razvijanje BiH, učvršćavanje, izgradnja BiH kao jake države i nije u interesu. Nažalost, i mi imamo opstruktivne elemente koje imaju i druge zemlje”, istakla je Turković.
S obzirom na političku organizaciju BiH, kako je kazala, ne postoje mehanizmi da se suzbiju ta snažna djelovanja protiv jačanja BiH.
“Te tendencije koje su postojale u ratu u nekakvom vidu borbe sa oružjem, danas se nastavljaju na drugačiji način, nastavljaju se kroz politička djelovanja, kroz negiranje BiH, kroz pokušaj da se oslabi BiH, da se blokiraju prijateljske investicije koje treba da idu kroz BiH. U toj igri, koja postoji u BiH, potrebni su glasovi i onih koji ne vole BiH”, poručila je Turković.
Naglasila je “da BiH moramo graditi kroz čvrstu ekonomiju”. To je, istakla je Turković, vrlo teško obzirom na birokratski aparat koji to onemogućava, ali to je jedini put naprijed.
“Možda to neće svi razumjeti, ali očekujemo od prijatelja da to razumiju”, izjavila je ministrica vanjskih poslova BiH.
Nada se da će Turska uzeti mnogo više učešća i da će tu pronaći puteve za zajedničku saradnju, između ostalog, u namjenskoj industriji.
“Nadamo se da ćemo možda ući u neke zajedničke projekte, pa makar mi imali i minornu ulogu. Ali, proizvodnja dronova je nešto što je vrlo atraktivno. Mi imamo mnogo ljudi koji su involvirani u takav rad u različitim zemljama u različitim kompanijama. Prema tome, bilo bi lijepo da i tu postoji određena povezanost, da krene takva vrsta proizvodnje pa i obučavanje ljudi iz BiH. Postoje tu i tradicionalne stvari kao što je izvoz mesa”, kazala je Turković.
Dotakla se i autoputa Sarajevo – Beograd, koji je prema mišljenjima mnogih, značajan mirovni projekt koji će privući ozbiljne investicije.
“Mi smo u augustu 2018. godine dali sastav naše ekipe koja bi radila na tome, međutim, tu očito postoje određeni problemi. Svako ko želi dobro svojoj zemlji će raditi na tome da se poveže sa ostatkom svijeta, da infrastruktura bude mnogo bolja nego što jeste. Ona je poražavajuća u BiH, to znaju svi oni koji putuju. Ali, na stranu vožnja, nema napretka, nema trgovine, nema dobara koja mogu slobodno da se kreću. Sve su to ogromni troškovi ako ceste nisu dobre i samim tim zemlja postaje manje atraktivna, Nama je potrebna ta povezanost”, pojasnila je Turković.
Govorila je i o inicijativi “Mali Schengen” i šta može donijeti BiH. Podsjetila je da EU imala određenu rezervu prema nazivu.
“Mali Schengen je nešto što je bilo zamišljeno relativno usko, što je pošlo iz regionalnog centra, iz dvije regionalne zemlje i nije išlo daleko. Mislim da ovaj koncept koji sada postoji, četiri slobode, koje su vezane i Samit koji se nedavno održao u Sofiji, nudi garanciju i EU i zemalja koje su stale iza tog procesa. Nude širi koncept, ne samo u ta četiri segmenta nego i nastavak kroz priznavanje diploma pa i slobode putovanja između zemalja regije”, kazala je Turković.
Mišljenja je da je to ono što je potrebno BiH da ubrza “hod prema EU”.
“Ulazimo u jedan sistem koji je vrlo sličan EU i u kojem treba da pokažemo zrelost i mogućnost primjenjivanja svih onih pravila i propisa koji se odnose na osnovno, a to je ta sloboda kretanja i ljudi i roba i usluga i da vidimo, ako smo u tom segmentu dorasli, kako možemo da idemo na priznavanje dokumenata koji će omogućiti to kretanje. Pa preko toga i korak dalje, kako možemo da razmjenjujemo naše studente. Jedan proces koji je jako dobar za regiju. BiH je mala zemlja, to nije nikome atraktivno tržište. Moramo napraviti regiju da bude atraktivna za sve ostale zemlje”, izjavila je Turković.
BiH već godinama nije diplomatski predstavljena na prostoru Južne Amerike. Nedavno je rađena analiza gdje bi to BiH trebala otvoriti DKP.
“Brazil smo dugo, a i sada ga pokrivamo iz SAD-a. Dobili smo, sa sekcesijom, objekat u Brazilu koji omogućava da se u toj mnogoljudnoj zemlji otvori i ambasada BiH. Naša sredstva su poprilično limitirajuća. Svako otvaranje moramo da predvidimo kroz sistematizaciju radnih mjesta pa onda kroz budžet. Inicijativa sama po sebi nije dovoljna”, kazala je Turković.
Podsjetila je da za Brazil postoji inicijativa. Postoji inicijativa i za Novi Pazar, tu su razmijenjene note i obećanja.
“Imamo saglasnost za otvaranje konzulata u Rijeci. Imali smo ambasadu u Južnoafričkoj Republici, danas je nemamo, a itekako je potrebna. Većinska trgovina sa Afrikom, ide kroz JAR”, izjavila je Turković.
Govorila je i o ekonomskoj diplomatiji BiH navodeći da je ona u začecima.
“Nažalost, imamo dosta malu diplomatsko-konzularnu mrežu za razliku od Turske koja samo u Africi, čini mi se, 49 ambasada, mi se borimo sa dvije ili tri. Cijeneći tu situaciju, vrlo je teško govoriti o nekoj ozbiljnoj ekonomskoj diplomatiji”, kazala je Turković.
Izvor: Vijesti.ba / AA
